Nastavnička pitanja

Zašto je nastavnica samu sebe prijavila prosvjetnoj inspekciji

Različita količina posla za istu plaću

Arifa Isaković

26.05.2021

Novi kurikulum predviđa daljnju individualizaciju nastave, što će zahtijevati više vremena za pripremanje, a niko i ne spominje izmjenu Pedagoških standarda i normativa.

Ilustracija: NuPenDekDee / Shutterstock.com

Iako dvadeset godina radim u školi, godinu u srednjoj i devetnaest u osnovnoj, još uvijek mi nije jasno kako se računa 40-satna radna sedmica. Nedavno je rasprava na ovu temu bila uvod u konflikt zbog kojeg sam samu sebe prijavila prosvjetnoj inspekciji.

 

Količina obaveza

Mojih 40 sati rada sedmično različito je iz godine u godinu, a u poređenju s nastavnicama istog ili drugih predmeta, tokom tih sati imam više ili manje posla. Svaki pokušaj rasprava o ovoj temi sa direktorima, a i nastavnicima, obično završava njihovom izjavama: Svima nam je isto ili Svi smo isto opterećeni. No, prilikom nadzora povodom moje prijave, prosvjetna inspekcija izrazila je mišljenje da sam zaista opterećena redovnim nastavnim planovima i individualno prilagođenim programima.

Mislim da sam kroz 21 godinu rada u školi prošla sve situacije u kojima se nastavnica može naći: rad na neodređeno vrijeme, rad u dvije smjene u istom danu, rad u dvije škole, realizacija šest redovnih i 13 individualno prilagođenih programa, razredništvo, tehnološki višak, a radila sam i u statusu invalida druge kategorije. Žao mi je što ovo moram javno iskazati, ali sam često razočarana nedostatkom objektivnosti kod prosvjetnih radnika, a i nedostatkom međusobnog razumijevanja (o toj temi u narednim tekstovima).

 

Broj nastavnica

Nastavna norma od četrdeset sati rada sedmično služi i kao okvir za određivanje broja nastavnica u školi. Za svaki predmet određene su Pedagoškim standardima i normativima, a u Kantonu Sarajevo nisu se mijenjale najmanje posljednjih dvadeset godina – toliko bar ja radim u obrazovanju. Nastavna norma precizno je definirana, ali nije usklađena s metodikama pojedinačnih predmeta, a način na koji se vrednuju ostali nastavnički poslovi koji su ugrađeni u 40-satnu radnu sedmicu nije definiran. Upravo ta nedovoljna definiranost ostavlja prostora za kreiranje različitih količina obaveza tokom 40 sati sedmično, odnosno stvara mogućnost za različito opterećenje nastavnica, pa u konačnici dođemo do iste plaće za nejednak posao! Izjednačavanjem koeficijenata bez obzira na stručnu spremu ostvareno je pravo na istu plaću za nejednak obim obaveza!

 

Malo poređenja

Kako bih dokazala različito opterećenje tokom 40-satne radne sedmice, prilažem pregled svojih radnih sedmica tokom pet školskih godina.

 

Školska 2003/2004. godina

 

 

·         25 časova historije raspoređenih na pet radnih dana, ali sam dva dana radila u dvije smjene – utorkom šest časova u prvoj smjeni, 5. i 6. čas u drugoj smjeni; četvrtak tri posljednja časa u prvoj smjeni i 6. čas u drugoj smjeni

·         tri redovna nastavna plana i programa

·         čas slobodnih aktivnosti

·         rad u stručnim organima škole

·         rad na pedagoškoj dokumentaciji

·         stručno usavršavanje

·         dežurstvo

·         konsultacije s učenicima i učenicama

Školska 2007/2008. godina

·         21 čas historije

·         tri redovna nastavna plana i programa i jedan individualno prilagođen nastavni plan i program

·         razredništvo

·         čas slobodnih aktivnosti

·         rad u stručnim organima škole

·         rad na pedagoškoj dokumentaciji, stručno usavršavanje

·         dežurstvo

·         konsultacije s učenicima i učenicama

Školska 2011/2012. godina

 

·         21 čas historije u dvije škole

·         razredništvo

·         historijska sekcija

·         novinarska sekcija, s tim da sam sama uređivala školski list

·         dva individualno prilagođena nastavna plana i programa

·         rad u stručnim organima dvije škola, dežurstvo u dvije škole

·         rad na pedagoškoj dokumentaciji

·         stručno usavršavanje

·         dežurstvo

·         konsultacije s učenicima i učenicama

Školska 2016/2017. godina

·         19 časova historije od 5. do 9. razreda u dvije škole i dva časa poznavanja društva u 5. razredu u jednoj školi

·         pet redovnih nastavnih planova i programa i 13 individualnih planova i programa

·         razredništvo

·         rad u stručnim organima dvije škole

·         dežurstvo u dvije škole

·         rad na pedagoškoj dokumentaciji

·         stručno usavršavanje

·         dežurstvo

·         konsultacije s učenicima i učenicama

 

 

Školske 2011/2012. godine obratila sam se Ministarstvu sa zahtjevom da uporedi moju 40-satnu radnu sedmicu s radnim sedmicama drugih nastavnica i objasni zašto ja moram imati ovoliko posla da bih imala potreban broj sati. Nikad nisam dobila odgovor. Upravo te godine jedna kolegica imala je 20 časova i samo jedan redovni nastavni plan i program, jedan čas slobodnih aktivnosti, jedno dežurstvo, jedno razredno vijeće i jedno nastavničko vijeće.

 

Broj đaka i nastavna norma

Prema Pedagoškim standardima i normativima Kantona Sarajevo, realizacija tri i više nastavnih planova i programa predmetne nastave vrednuje se s pola sati sedmično po programu. Tako piše, ali se u praksi ne računa. U toku dvadesetogodišnjeg rada nikada u toku školske godine nisam imala manje od tri plana i programa, a tekuće školske godine, 2020/21, imam šest redovnih nastavnih planova i programa za tri predmeta. Kao ni prošlih školskih godina, ni ove mi broj redovnih planova i programa ne ulazi u 40-satnu radnu sedmicu.

Ali, nije to jedini problem Pedagoških standarda i normativa!

Iako u okviru ostalih redovnih i vanrednih poslova Pedagoški standardi i normativi tretiraju pitanje realizacije više nastavnih planova i programa, u rubrici neposredni odgojno-obrazovni rad svim nastavnicima, bez obzira na to koliko planova i programa realiziraju, daje se 12 sati za pripremu nastave!? Uvođenjem inkluzivnog obrazovanja trebalo je povećati broj sati za pripremu nastave, jer nije isto nastavnici koja u jednom danu ima tri ili četiri redovna nastavna plana i programa i četiri ili sedam individualno prilagođenih programa, nastavnici koja svaki dan ima dva ili tri redovna nastavna plana i programa i nastavnici koja svaki dan ima tri redovna i jedan ili dva individualno prilagođena programa! Ako neko misli da je isto, treba preispitati svoju objektivnost i znanje iz osnova matematike.

Novi kurikulum predviđa daljnju individualizaciju nastave, što će zahtijevati više vremena za pripremanje, a da pritom niko i ne spominje izmjenu Pedagoških standarda i normativa. U uvjetima sve veće individualizacije nastave, na utvrđivanje norme za svaki predmet i četrdesetosatnu radnu sedmicu trebalo bi uzeti i broj đaka koji jedna nastavnica predmetne nastave podučava u toku školske godine.

Nastavnici pojedinih predmeta, poput historije i geografije, imaju normu od 21 čas jer, prema Pedagoškim standardima i normativima, ne pregledaju nikakve pismene radove, iako metodika nastave historije zahtijeva referate, a planom i programom predviđene su učeničke prezentacije, dok je jedna od metoda u nastavi historije i rad na tekstu, a većinu sadržaja udžbenika čini tekst koji, uz karte, grafikone, umjetničke slike i fotografije, daje široke mogućnosti za razvijanje funkcionalne pismenosti. U redovnoj nastavi, nastavnice historije i geografije primorane su provoditi pismenu provjeru učeničkog znanja jer ne mogu tri puta ocijeniti đaka usmenom provjerom. Pismena provjera u formi je kontrolnih radova ili testova objektivnog tipa, za čiji se ispravak nastavnicima nekih predmeta norma umanjuje za jedan ili dva časa. Osim toga, usmena provjera mnogo više iscrpljuje nego pismena. Pošto Pedagoški standardi i normativi pretpostavljaju da samo nastavnici matematike, maternjeg i stranih jezika provode pismene provjere znanja, nije ni čudno što đaci smatraju da na časovima historije ne moraju biti pismeni, pa negoduju kada im sugerišem da se nazivi država ne pišu malim slovom, a da se nazivi kulturnih pokreta i historijskih perioda ne pišu velikim slovom!

Radi ilustracije, uporedit ću obaveze nastavnice bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti sa svojim. Slučajno sam izabrala ovaj predmet, iako bi trebalo uporediti 40-satne radne sedmice nastavnica svih predmeta, uzimajući u obzir Pedagoške standarde i normative, predmetne nastavne planove i programe, metodike svakog predmeta i Pravilnik o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika. Norma za nastavnice ovog predmeta je 18, a broj planova i programa koje realiziraju zavisi od ukupnog broja odjeljenja predmetne nastave, tako da ni obim poslova svih nastavnica ovog predmeta nije isti. Uzmimo za primjer školu u kojoj imamo četiri odjeljenja šestih razreda, tri odjeljenja sedmih, tri odjeljenja osmih i tri odjeljenja devetih razreda, a u svakom razredu ima jedan učenik s poteškoćama u razvoju. Nastavnica maternjeg jezika i književnosti u ovakvoj školi može imati normu i ako predaje samo šestim razredima i nijedan dan ne može imati više od četiri časa. U toku školske godine realizira jedan redovni i jedan individualno prilagođeni program. Ukupan broj učenika i učenica koje prati, vrednuje i ocjenjuje je 100.

Nastavnica historije u ovakvoj školi, da bi imala normu od 21 čas, mora predavati u 12 odjeljenja i realizirati nastavu po četiri redovna i četiri individualno prilagođena programa. Ukupan broj đaka koji u toku školske godine prati je 300!

 

Niko ne pita za nepravilnosti

Svakom radniku je, pored plaće, bitno i radno vrijeme i poslovi koje obavlja u okviru radnog vremena. Ako na internetu istražujete o nastavničkim 40-satnim radnim sedmicama, pokazat će vam se bezbroj zakonskih i podzakonskih akata, niz javnih rasprava na raznim portalima, te bezbroj medijskih tekstova o ovoj temi. No, svi se odnose na stanje u školstvu u susjednim državama, najviše u Hrvatskoj. Naprimjer, u Hrvatskoj nijedna nastavnica predmetne nastave nema veću normu od 20 časova, za razredništvo se norma umanjuje za dva časa, a u Kantonu Sarajevo za jedan. Nastavna norma umanjena je i onima koji predaju jedan čas sedmično (jer je takva priroda predmeta). U Hrvatskoj osnovnim školama u 40-satnu radnu sedmicu ulaze i poslovi satničara – izrada rasporeda časova, rasporeda odjeljenja po učionicama i rasporeda dežurstva nastavnica, te poslovi voditelja smjene u školama u kojima se nastava izvodi u dvije smjene. (Izvor: Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi) Ne znam za druge predmete, ali u Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu norma za nastavnice historije je 20 časova sedmično, a ne 21 kao u Kantonu Sarajevo.

Nedostatak javne rasprave o ovoj temi upućuje na da dva zaključka – ili su učitelji, nastavnice i profesori u Bosni i Hercegovini zadovoljni poslovima u okviru 40-satne radne sedmice ili su svi ili većina mentalnog profila koji ne voli talasati da se ne bi nekom zamjerili. Nejasno je i zašto se sindikat ne bavi problemom nejednakog obima posla za istu plaću.
Ne očekujem da se svi prosvjetni radnici slože s mojim mišljenjem prezentiranim u ovom tekstu. Možda i mene neko uvjeri u suprotno, ali se nadam da će pokrenuti širu raspravu o četrdesetosatnoj radnoj sedmici zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Da se nastavnicama i nastavnicima smanji norma na osnovu toga što u toku školske godine izvode tri ili više planova i programa ili tri ili više individualno prilagođenih programa, smanjio bi se tehnološki višak, a dobijali bismo svi istu plaću za istu količinu posla. Realno je i da se i nastavnicima historije i geografije prizna ispravak pismenih učeničkih radova. Sa ovakvim promjenama ni izvanredni profesor geografije Vedran Zubić ne bi bio tehnološki višak!

Najnovije

Zapis iz učionice

Većina nastavnika nezadovoljna je čitankama

Mirza Ahmetović

Izazovi nastavničke profesije

Epilepsija u razredu

Amna Dervišagić

Dnevnik nastavnika (direktora)

Ovo je najbolji posao na svijetu

Orhan Maslo

Sve je teže biti prosvjetni radnik

Svake godine se na naše obaveze doda nešto više

Amna Dervišagić

O tehnološkom višku u školi

Stariji svakako napreduju, a mlađi...

Mirza Herco