Nova čitanja

Izgubljeno u printanju

Sveti Sava na zidu, Dositej u ormaru

Enes Kurtović

04.12.2019

Svi smo mi za modernizaciju sistema obrazovanja, samo što svako od nas modernizaciju shvata na svoj način. U Finskoj modernizacija znači prestanak korištenja pisanih slova. U Srpcu modernizacija znači pretvaranje školske učionice u mini crkvu. U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske sinonim za modernizaciju u obrazovanju je Projekat Dositej.

Ilustracija: Dositej Obradović, portret Arsenija Teodorovića, obradio Enes Kurtović / Školegijum

E-učionica na prvi pogled izgleda kao i svaka druga, a tek pažljivijim posmatranjem, između klupa, stolica, table, drugih školskih pomagala i učeničkih radova primijetimo mali ormar u uglu. Kad nastavnik otključa ormar, vidimo u njemu dvadesetak uredno posloženih mini laptopa za učenike i jedan standardni laptop za nastavnika. Pored njih, u ormaru su ruter i druga oprema koja služi za napajanje baterija i koja učionici obezbjeđuje bežični internet.

Na početku časa, učenici uzimaju svoje, a nastavnik svoj laptop. Đački laptopi su numerisani, tako da svaki učenik uzima uvijek isti. Nakon uključivanja računara, oni se bežičnom konekcijom međusobno prepoznaju i povezuju, tako da nastavnik preko svog laptopa može postavljati sadržaje na učeničke laptope, te pratiti šta svaki učenik radi. Sadržaj za čas može pohraniti na laptopu ili ga donijeti na USB stiku, bilo da je tekst u Wordu, tabela u Excelu, slike, filmovi, linkovi, kvizovi, testovi...

Zavisno od toga kako je nastavnik osmislio rad, učenice mogu iščitavati tekstove, popunjavati tabele, praviti PowerPoint prezentacije od slikovnog materijala ili gledati videoklipove sa sadržajem vezanim za temu časa. U nastavi se može kombinovati rad sa udžbenikom i sveskom, mada se cijeli udžbenik može skenirati i postaviti na laptop, tako da je i udžbenik dio sadržaja.

Mogućnosti ima mnogo. Nastavnik može podijeliti učenice i učenike u radne grupe, tako da svaka grupa radi svoj zadatak, a da nakon toga svi đaci posmatraju rezultate rada drugih grupa. Znanje se provjerava testovima koje učenici rješavaju na svojim laptopima, a nastavnik ih pregleda i ocjenjuje na svom laptopu. Učenički laptopi imaju pristup internetu, ali nastavnik u svakom momentu kontroliše kojim stranicama djeca mogu pristupiti. Takođe, učenici mogu nastavniku postavljati pitanja putem neke vrste chata, a on može jednom ili svim učenicima prekinuti rad na računaru ili ih opomenuti na poštovanje discipline u učionici. Kad zazvoni, učenici i nastavnik vraćaju laptope u ormar, gdje se baterije pune do novog časa.

 

Ključna riječ: Dositej (pravo ime Dimitrije) Obradović (1739–1811), srpski filozof i prosvjetitelj. Smatra se jednim od najvažnijih predstavnika srpskog i južnoslovenskog prosvjetiteljstva. Njegova najpoznatija djela su Pismo Haralampiju, Saveti zdravoga razuma i Život i priključenija.

 

Intelova inicijativa

Cijela priča krenula je 2009. godine, kada je kompanija Intel ponudila entitetskim ministarstvima realizaciju pilot-projekta, u okviru kojeg su dvije škole u dva entiteta dobile opremu za jednu e-učionicu, kao i obuku nastavnica i nastavnika za organizaciju i izvođenje interaktivne nastave. Nakon ovog pilot-projekta, u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske odlučeno je da se nastavi sa opremanjem kabineta za izvođenje interaktivne nastave u svim osnovnim školama u ovom entitetu. Nije jasno koliko je u tome konsultovana struka i praksa, jer nema nekih pisanih analiza i preporuka. Strategija razvoja obrazovanja Republike Srpske za period 2012–2014, u Strateškom pravcu B (Ulaganja u obrazovni sistem), navodi informatizaciju obrazovanja kao jednu od strategija, ali pod njom podrazumijeva uspostavljen integrisani informaciono-komunikacioni sistem u obrazovanju.

Projekat, simbolično imenovan Dositej, našao se na dnevnom redu sastanka vlada Republike Srpske i Republike Srbije, gdje je i donesena odluka o njegovoj realizaciji. Za realizaciju cijelog projekta dvije vlade su u startu odabrale beogradsku firmu Comtrade (CT Computers), koja je posao odradila preko svog partnera u BiH – firme Lanaco iz Banje Luke. Comtrade je vodeća IT kompanija u jugoistočnoj Evropi, članica je Com Trade grupe. Direktor ove Grupe, Veselin Jevrosimović, slovi za jednog od najuspješnijih menadžera u Srbiji, ali i kao osoba sa dobrim vezama u srbijanskim političkim krugovima. Laičko poznavanje funkcionisanja veza politike i biznisa na našim prostorima logično budi sumnju u to koliko je Dositej rezultat stvarne brige za kvalitet obrazovanja u Republici Srpskoj, a koliko dio neke šire korporativno-političke šeme.

 

Iz faze u fazu

Kako se radi o vrlo ambicioznom projektu, planirana je realizacija u fazama. Tako je prva podrazumijevala da se u toku školske 2012/2013. godine opremi 65 škola. U drugoj fazi, u školskoj 2013/2014. godini, opremilo bi se dodatnih 60, i u trećoj fazi, u školskoj 2014/2015, preostale 62. Prva faza finansirana je kreditnim sredstvima Republike Srbije. Prema riječima Gorana Mutabdžije, tadašnjeg ministra prosvjete u Vladi Republike Srpske, radilo se o robnom kreditu Republike Srbije, vrijednom 4,5 miliona eura (Izvor: Portal Novosti).

U okviru ove faze, u 65 osnovnih škola u Republici Srpskoj opremljeno je 408 učionica sa 10.200 mini laptopa za đake (ClassMate Personal Computer – CMPC) i 800 standardnih laptopa za nastavnike. Održane su i edukacije za nastavnike, buduće korisnike isporučenog softvera i hardvera. Projekat je hvaljen kao ogroman iskorak obrazovnog sistema Republike Srpske prema modernom, informatičkom društvu budućnosti. I kompanija Intel je u svom istraživanju o informatizaciji obrazovanja pohvalila ovaj projekat kao obećavajući početak.

 

Slika 1
Foto: Enes Kurtović / Školegijum

 

Tehnički gledano, Dositej je baziran na Intelovoj Teach Advanced Online platformi (ITAO), koja je nadogradnja Moodle 2.x platforme za učenje. Za lokalne potrebe urađene su varijante na latinici i ćirilici. Iz te perspektive razumljive su i pohvale kompanije Intel na račun ovog projekta, jer Dositej koristi njihove proizvode.

U realizaciji druge faze Dositeja došlo je određenih kašnjenja jer se Vlada Republike Srbije, kao jedan od partnera, povukla iz projekta, uz obrazloženje da zbog finansijskih problema u kojima se nalaze smanjuju budžetske izdatke. Ovo, međutim, nije obeshrabrilo Vladu Republike Srpske, koja je početkom 2015. godine najavila novo zaduženje u visini od devet miliona KM za realizaciju druge faze Projekta Dositej.

Tender za nabavku opreme za drugu fazu projekta raspisan je 24. 3. 2014. godine (Službeni glasnik BiH, broj 22) i kao najbolji ponuđač odabrana je kompanija Lanaco. Ugovor sa Ministarstvom potpisan je u junu 2014. godine. Do kraja novembra u 60 osnovnih škola opremljeno je 310 učionica sa 7.750 računara za učenike i 550 laptopa za nastavnike.

 

Rješenja za e-Obrazovanje

Činjenica je da je firma Lanaco u ovoj priči dobila odličan posao isporuke robe vrijedne milione i milione KM, obuke nastavnika te serviranja isporučene robe, što je posao za naredne decenije. Nije nevažno ni to da će ova firma biti svjetlosnim godinama ispred svih drugih IT firmi u eventualnim budućim poslovima, koji će se bazirati na njihovom već isporučenom hardveru i softveru.

Firma Lanaco za Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske realizira i projekat e-Dnevnik, u koji je do sad uključeno više od 30 osnovnih i srednjih škola. Lanaco ozbiljno računa na nastavak realizacije Dositeja, a priprema i nova softverska rješenja za sektor obrazovanja, tako da u tom dijelu tržišta (i državnog budžeta) vide svoje mjesto i u budućnosti. Već su pripremljena softverska rješenja EDUIS (Nacionalni integrisani informacioni sistem za podršku osnovnom i srednjem obrazovanju), Prometej (sistem učenja na daljinu), portal e-Obrazovanje (kreiran na osnovu potrebe objedinjavanja i organizacije svih informacija i sadržaja u vezi s obrazovanjem u Republici Srpskoj). U svrhu promovisanja i unapređenja elektronskog obrazovanja, Lanaco finansira i portal e-Učionica i izdavanje elektronskog časopisa Dositej, putem kojih nudi pomoć nastavnicama, učenicima i roditeljima u korištenju informatičke tehnologije u obrazovne svrhe.

 

Šta podrazumijeva Projekat Dositej? Prema objašnjenju sa internetske stranice firme Lanaco, koja realizira ovaj projekat, radi se o e-učenju po modelu 1:1 u osnovnim školama u Republici Srpskoj, koji ima za cilj promovisanje interaktivnog učenja pomoću informaciono-komunikacionih tehnologija. Dakle, zamišljeno je da sve osnovne škole u Republici Srpskoj budu opremljene računarskom opremom, koja će omogućiti izvođenje interaktivne nastave, testiranje znanja i ocjenjivanje učenika, te roditeljsko i nastavničko praćenje uspjeha učenika u školi. Zvuči fino, gotovo finski. Radi se o revolucionarnom projektu za uslove u kojima funkcioniše naše obrazovanje, jer interaktivno učenje nije samo laptop i internet, već podrazumijeva korjenitu promjenu pristupa nastavnica u planiranju i organizaciji svake nastavne jedinice.

 

Ctrl+Alt+Down+KM

Kako su dvije dosadašnje faze u realizaciji Dositeja koštale svaka po devet miliona KM, slijedi da će projekat ukupno koštati oko 27 miliona KM. Ako se ima u vidu da je Budžetom Republike Srpske za 2015. godinu Ministarstvu prosvjete i kulture dodijeljeno 7,44 miliona KM, dolazimo do podatka da će Dositej koštati gotovo kao četiri godišnja entitetska budžeta za prosvjetu i kulturu. Ovako velik zalogaj sebi nisu mogle priuštiti ni mnoge evropske zemlje sa puno jačom ekonomijom i većim budžetima za obrazovanje. Realno je zapitati se da li je Dositej, u trenutnim uslovima u kojima je prosvjeta Republike Srpske, zaista dobra i pametna investicija?

Realizacijom projekta, informatičkom nastavom biće pokrivene osnovne škole, ali ostaje problem da se učenici u srednjim školama vraćaju tabli, kredi i udžbeniku, a na fakultetima skriptama i ispitnim pitanjima. Koliko će Dositej podići kvalitet obrazovanja u cjelini, sve i da se u maksimalnom kapacitetu koristi u osnovnim školama? Prema rezultatima internetske ankete provedene na stranici Lanaca nakon realizacije prve faze Dositeja, od 303 roditelja koji su učestvovali u anketi, 35% smatra da učenici trebaju koristiti računare u nastavi svakodnevno, 55% se sa tim djelimično slaže, dok se 10% roditelja s tim ne slaže. Ocjene roditelja kretale su se od: Smatram da učenici treba da koriste računare u nastavi u školama. Nastava bi im bila interesantnija, lakše bi savladavali gradivo, a znanje rada na računaru će im biti neophodno i u budućem životu; do: Mislim da je bolje koristiti knjige nego računare, jer na knjigama su se školovali naučnici pa im nije smetalo. U anketi je učestvovalo i 48 školskih uprava, a prema njihovim odgovorima, procenat predavača koji koriste računare u izvođenju nastave kreće se od 10 do 40%. U poređenju sa brojem nastavnika koji su koristili elektronske učionice na početku projekta, njihov broj se po ovoj anketi povećao za 55,32%. Elektronske učionice najčešće se koriste za izvođenje nastave u 3. i 4. razredu, te na časovima prirode i društva i matematike.

 

e-Nastavnici & e-Poreski obveznici

U TV-prilogu RTRS-a o Projektu Dositej prenesena je izjava Ranke Bogić, nastavnice prirode i društva u OŠ Borisav Stanković u Banjoj Luci, kako se oprema u nastavi koristi dva puta mjesečno. Tarik Mujagić, nastavnik njemačkog jezika u OŠ Branko Ćopić u Prijedoru, jedan je od nastavnika koji je prošao trening za korištenje Dositeja u prvoj fazi projekta. Njegova škola ima razrađen način korištenja informatičke opreme i potiče svoje nastavnike da je koriste. Za Školegijum je demonstrirao rad ovog sistema i predstavio mogućnosti koje su na raspolaganju nastavnicama i učenicima u izvođenju nastave.

Primjećujem da Dositej zahtijeva određenu informatičku rutinu, koja većem broju nastavnika ipak nedostaje. Najbolji način da se to prevaziđe jeste da se Dositej što češće koristi. Samo tad cijeli projekat ima smisla, ističe Mujagić.

Osim redovnog korištenja, nastavnik Mujagić primjećuje kako praksa pokazuje da je potrebna i određena doza kreativnosti samih nastavnika u kreiranju sadržaja i njihovoj prezentaciji. Važna je i međusobna saradnja, tako da su nastavnici formirali FB grupu Intel – Class Mate – Teachers, putem kojem dijele svoja iskustva. Ima i nastavnika koji na Dositeja gledaju kao na bespotrebnu novotariju, na novu prepreku na putu do (ne)zaslužene penzije. Ne postoji razrađen sistem koji će sve nastavnice motivirati ili čak obavezati da koriste informatičku tehnologiju u nastavi. Poseban problem predstavlja to da se cijela uspješna IT operacija izvela na umirućem pacijentu, školskom programu koji je zastario, ideološki ostrašćen, konzervativan i birokratizovan, sa srednjovjekovnim sveštenikom kao ikonom obrazovanja.

Da li smo, kao poreski obveznici, kupili svom čedu od obrazovnog sistema skupu igračku sa kojom ono baš i ne zna šta bi, jer su kreda, tabla i udžbenik igračke na koje su svi navikli? Informatička oprema brzo zastarijeva i pitanje je hoće li dočekati smjenu generacija u nastavnom kadru, kad bi procenat onih koji koriste Dositej u nastavi mogao sa 10 do 40, skočiti na 90 ili 100%.

 

Tekst Sveti Sava na zidu, Dositej u ormaru objavljen u 11. broju printanog Školegijuma (mart 2015. godine) . Iz ovog broja također čitajte: Biblioteka na čekanju • Smeđe braunice i providni ljiljani • Odgoj kao trening za šoping

 

Najnovije

Pametno u pandemiju (2)

Štiti li maska od virusa ozada?

Strah od (utopije) zombija/živih mrtvaca

Dejan Ilić

8. mart, umjesto čestitke

Podvedi me nježno

Nenad Veličković

Uz izložbu fotografija Rona Haviva u Prijedoru

Sloboda u Prijedoru (?)

Enes Kurtović

Škola pod šarenim krovom okupila 2.200 mlađih osnovaca iz cijele BiH

Djeci treba vratiti kreativnost i prijateljstvo

Lejla Kovačević