Nova čitanja

MetaFora / 5

Dara više ne stanuje ovdje

Enes Kurtović

05.08.2019

Pravda se spotakla o postratnu anarhiju, pala na neuračunljivost počinioca i slomila zube na nacionalnosti žrtve.

U mjestu Kamičani pored Kozarca stoji kućica koju komšije zovu Darina kuća, iako Dara Samardžija, vlasnica kuće, u njoj nikad nije živjela. Neobično, kao i mnoge druge stvari iz života ove žene.

Po završetku Drugog svjetskog rata Darina porodica je u ovaj potkozarski kraj došla sa partizanima iz okoline Knina, iz sela Pađene u kojem je rođena 1930. godine. Njena dva brata kao vojna lica nastavila su svoje službovanje i život u Banjoj Luci i Beogradu, sestra joj se udala u obližnju Lamovitu, a Dara je, nakon smrti roditelja, ostala da živi sama u Kamičanima, mjestu naseljenom pretežno muslimanskim stanovništvom.

I sve tako do 1992. godine, kada novi rat dolazi u Kamičane. Tog maja su srpske snage protjerale sve stanovnike i stanovnice Kamičana iz njihovih kuća, pa je sa svojim komšijama muslimanima krenula i baba Dara. Iako su joj vojnici govorili da može ostati u svojoj kući, ona je to odbila i završila je u logoru Trnopolje. Darine komšije tvrde da ju je u logoru posjetio i njen brat Jovo iz Banje Luke i nagovarao je da se vrati kući, ali ona nije htjela ići tamo bez svojih komšija. Ovaj Jovin dolazak u Trnopolje spominje se i u Haškom tribunalu, na suđenju Dušku Tadiću koji je Jovi omogućio ovu posjetu. Istražitelji Tribunala mislili su da je Dara bila udata za muslimana i da je zato završila u Trnopolju, pa su i sami bili zbunjeni činjenicom da je ona odbila ostati u svojoj kući i da je odlučila sa muslimankama krenuti u izbjeglištvo.

Prema izjavama svjedoka odbrane Duška Tadića na Tribunalu, Jovo nije uspio pronaći Daru u Trnopolju. Međutim, činjenica je da je ona iz Trnopolja, skupa sa ostalim zatvorenicima, svojim komšijama, teretnim vozom prevezena na ratnu liniju razdvajanja između Doboja i Maglaja. Tamo je prešla na teritoriju pod kontrolom Armije BiH i sve vrijeme rata provela u izbjegličkim centrima u Zenici.

Nakon završetka rata Dara se iz Zenice vratila u Lušci Palanku, pored Sanskog Mosta, sa protjeranim Prijedorčanima koji su u ovom naselju organizovali neku vrstu centra za povratak. U Palanci Dara preživljava novu tragediju kao žrtva silovanja za koje počinitelj nije adekvatno odgovarao. Pravda se spotakla o postratnu anarhiju, pala na neuračunljivost počinioca i slomila zube na nacionalnosti žrtve. O detaljima vezanim za ovaj slučaj danas je teško naći pričljive sagovornike, jer bila su takva vremena.

Kad je Darina kuća uvrštena u program rekonstrukcije njemačke vladine organizacije Technische Hilfswerk (THW), Dara se iz Lušci Palanke preselila u zgradu Društvenog doma u Kamičanima, stotinjak metara od gradilišta svoje kuće. Bila je u prvoj grupi pionira povratka koji su danju raščišćavali puteve, dvorišta i temelje kuća, a noću, pod policijskom stražom, spavali u demoliranoj zgradi društvenog doma. Čekajući završetak radova na kući i useljenje, Dara je 1999. godine iznenada umrla. Sahranjena je na pravoslavnom groblju u Kamičanima, na kojem danas ne možete naći njen grob jer je drveni krst koji ga je označavao davno istruhnuo, a plastična slova njenog imena istopljena su u izgorenoj suhoj travi.

Na Googleu nećete naći ništa o babi Dari, tamo je sve puno bubamara. Darina materijalna ostavština pripada nasljednicima koji sad žive u Srbiji i Kanadi. Njena duhovna ostavština, njena ljudskost još traži svoje nasljednike.

 

Test za ministarstva obrazovanja i prosvjete:

Priča o babi Dari treba se naći u udžbeniku:

  1. istorije
  2. književnosti

 

Baba Dara je po nacionalnosti bila:

  1. nelegitimna Srpkinja
  2. nereprezentativna Srpkinja
  3. neautentična Srpkinja

 

Prozore na Darinoj kući polupali su:

  1. asterioidi iz Kuiperovog pojasa
  2. podstanari
  3. oni koji su iz cijele priče o babi Dari izvukli samo zaključak da je ona bila Srpkinja

 

Rješenje:

Svi odgovori su tačni dok Ministarstvo nojeva vodi tendersku proceduru za nabavku pijeska.

Najnovije

Iskustvo online nastave

Rezultati konkursa za Nagradu Šukrija Pandžo 2020.

Školegijum redakcija

Iskustvo online nastave

Pristigli radovi na konkurs za nagradu Šukrija Pandžo 2020.

Školegijum redakcija

Svjetski dan žirafe

Veliko srce, pogled svisoka i pumpe koje hrane mozak i srce

Amna Dervišagić

Nagrada Šukrija Pandžo

Još 10 dana za radove

Školegijum redakcija

Ovaj svijet se preporađa

Marina Stojaković