Obrazovna politika

Nakon objave rezultata PISA testa u BiH

Imaju funkcionalno znanje, ali i problem s čitanjem i pisanjem

Arifa Isaković

16.01.2020

Ovo je osvrt na rezultate PISA testiranja za BiH koji je napravila sarajevska profesorica istorije sa dvadesetak godina iskustva u prosvjeti u Kantonu Sarajevo.

Foto: smolaw / Shutterstock.com

Kao nastavnica sa dugogodišnjim iskustvom u učionici shvatila sam da nam rezultati PISA testiranja poručuju da, da bi učenici bili funkcionalno pismeni prema kriterijima tog istraživanja, koncept obrazovanja u BiH moramo iz temelja mijenjati. Ali mi je, da budem iskrena, samo testiranje otvorilo brojna pitanja.

Smatram da su đaci u BiH od prvog razreda osnovne škole pred većim intelektualnim zahtjevima nego, naprimjer, učenice i učenici u Njemačkoj ili u Velikoj Britaniji. U BiH djeca u prvom i drugom razredu usvajaju čitanje i pisanje na latinici, uz istovremeno učenje engleskog jezika, a u trećem i četvrtom razredu počinju usvajati čitanje i pisanje na ćirilici. To znači da u toku nastavne godine čitaju tekstove na latinici, ćirilici i engleskom jeziku! Uz to imaju i druge predmete, među koje je od prije par godina uvedena i informatika.

U petom razredu, a to je četvrti razred po osmogodišnjem osnovnom obrazovanju, počinju učiti i drugi strani jezik, recimo njemački! Učenici u Njemačkoj ne uče bosanski jezik, latinično i ćirilično pismo, a njemački jezik im je maternji.

Prema definiciji, funkcionalna pismenost podrazumijeva kritičko mišljenje, a ja trenutno imam mnogo đaka koji kritički razmišljaju, ali svoje mišljenje nisu sposobni pismeno izraziti. Predajem historiju, koja nije obuhvaćena PISA testiranjima, a da jeste rezultati bi bili još lošiji, iako većina mojih učenika ima odličan uspjeh!

Postavljam im pitanja koja zahtijevaju kombinaciju više informacija, naprimjer zbog čega ne znamo ime nijednog čovjeka iz prahistorijskog doba; zašto prahistorijski čovjek nije mogao napraviti burek; kakav se problem postavio pred neolitskog čovjeka kada je počeo uzgajati žito; koji problemi su čovjeka prisilili da izumi pismo... Prema pedagoškim standardima i normativima, nastavnici historije imaju 21-časovnu nastavnu normu zato što se provjera znanja iz historije provodi samo usmeno! Pošto u toku polugodišta ne stižem tri puta usmeno provjeriti znanje učenika, koristim takozvane petominutne testove. Pitanja su koncipirana tako da treba napisati najviše četiri riječi u jednom odgovoru. Iako se radi o đacima viših razreda, nekoliko puta moram ponoviti najjednostavnije pitanje da bi, umjesto usmenog, dali pismeni odgovor. PISA istraživanje provodi se pismenim testovima koji sadrže i esejska pitanja, a djeca u BiH opterećena su bosanskim jezikom na latinici i ćirilici, engleskim i njemačkim jezikom. Uz sve to, razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja ne provodi se kroz sve nastavne predmete.

 

Pročitajte također: Ispod prosjeka, u zadnjoj četvrtini od 80 zemalja • Intervju sa Dženanom Husremović: Evo zašto nam je kako nam je • Preuzmite dokument u našoj biblioteci: PISA 2018 Izvještaj za BiH • Komentar Nenada Veličkovića: Svijetla tačka na beskraju tunela

 

Tek kada ste godinama u nastavi imate stvarni uvid u mentalnu individualnost svakog pojedinca. Imam učenike koji tokom usmene provjere znanja odgovore na najzahtjevnija pitanja, ali na ista pitanja ne mogu napisati odgovor!? Na osnovu tih jednostavnih testova uviđam da sporo i nečitko pišu, miješaju ćirilicu i latinicu, miješaju štampana i pisana slova, ne poznaju pravopisna pravila ili možda samo misle da na testovima historije ne moraju primjenjivati pravopisna pravila. Ima ih koji bolje znaju engleski jezik nego maternji, pa u testu pronađem i neku englesku riječ. U jednom odjeljenju imam učenicu koja iz stranih jezika ima ocjene vrlodobar i odličan, a iz bosanskog jezika dovoljan i iz historije nedovoljan! Učenica je rođena i odrasla u BiH.

Poznajem mnogo osoba koje su u BiH završile osnovnu školu i bez problema nastavile školovanje u državama koje su među prvima po broju osvojenih bodova na PISA testiranju. Istovremeno, imala sam učenike koji su šest ili sedam godina osnovne škole završili u državama Evropske unije i SAD-a, a u našim školama nisu ostvarili ni vrlodobar uspjeh iz prirodnih nauka. Bilo bi zanimljivo pratiti obrazovni uspjeh obje kategorije učenika, što bi dalo korisnije informacije za kreiranje obrazovne politike nego PISA istraživanje.

Najnovije

Anketa o povjerenju u obrazovne sindikate

Čelnici sindikata rade prvenstveno za svoju korist, a ne za radnike

Marina Stojaković

Pred početak nove školske godine

Površna i neznalačka improvizacija

Nenad Veličković

Darovita djeca trebaju podršku

Više od 50% đaka s natprosječnim sposobnostima ne prolazi dobro u školi

Maksuda Muratović

Mjesec dana do isteka kolektivnog ugovora radnika u obrazovanju Kantona Sarajevo nema sporazuma ni na vidiku.

Višak šaka za stolom za obaranje ruku

Nenad Veličković

Kad PISA postane pitanje od vitalnog interesa za RS

Vitalno postihnuće

Nenad Veličković