Odgojni aspekti

Na času pošumljavanja

Šta je nama Amazon, a šta smo mi Amazonu?

Enes Kurtović

16.07.2019

Sječa šuma u područjima udaljenim od urbanih naselja odvija se u sjenci politički blagoslovljenih talova i odavno je tema za nadležna tužilaštva.

Foto: Enes Kurtović / Školegijum

Održavanje protesta protiv uništavanja amazonskih prašuma, koje je organizovano u Sarajevu 5. 7. i u Tuzli 7. 7. 2019. godine, bh. javnost je u komentarima na portalima i društvenim mrežama pošteno ismijala. Te nemaju prečih problema u ovoj i ovakvoj BiH, pa protestuju za čuvanje brazilskih prašuma, te kad treba protestovati za neke naše probleme, niko se ne odazove na proteste, te sranje u Ruandi.

 

Globalno selo

Organizacije FridaysForFuture i Climate save Bosnia pokrenule su ove proteste i na njima je učestvovalo tek nekoliko građana, uglavnom članova ovih organizacija. Vjerujem da se radi o društveno odgovornim osobama koje su izlazile na proteste i kada je razlog bio važniji i naš. Ljudi koji su nezadovoljni stanjem u nekoj oblasti života i vide da politika ne radi ništa da poboljša to stanje izlaze na ulice kako bi skrenuli pažnju kako na problem tako i na svoje nezadovoljstvo. Većina onih koji su u komentarima ismijavali njihovu akciju nikad nije bila ni na jednim protestima, već ih, kao i ove, prate sa sigurne distance, iza svoje tastature, u dubokoj hladovini anonimnosti.

Kritičari su, proglašavajući problem deforestacije Amazona nebitnim i nedostojnim organizacije posebnih protesta, ustvari pokazali svu širinu svog neznanja i arogancije prema problemu globalnog zagrijavanja. Iz perspektive bh. tranzicije ili na putu sa dna na dno dna, možda se ne čini bitnim podatak koji iznose organizatori protesta, po kome se svake sekunde iskrči jedan do dva hektara, dakle 10.000 do 20.000 kvadratnih metara brazilske prašume. Takav tempo samo će ubrzati naš put prema tački preokreta, poslije koje će posljedice klimatskih promjena postati nepovratne.

 

Metastaze na plućima planete

Koncentracija CO2 u atmosferi je u predindustrijskom dobu, dakle prije nekih 200 godina, bila na nivou oko 280 ppm (1 ppm je milioniti dio ukupnog volumena). CO2 je, kao jedan od gasova koji uzrokuje efekat staklene bašte, u toj količini zadržavao dovoljno toplote u atmosferi da prosječna temperatura na Zemlji iznosi 15o C. Danas u atmosferi imamo oko 400 ppm CO2, a trend povećanja njegovog sadržaja u atmosferi se nastavlja. Glavni potrošači CO2 iz atmosfere su okeani i biljni pokrivač. Okeani upijaju sve veću količinu CO2 iz atmosfere, a to izaziva povećanje kiselosti okeana i onemogućava život mnogim morskim organizmima, poput morskih korala i onih koji imaju skelet od krečnjaka. Šume, koje smo nekad zvali pluća planete, razorili smo kancerom intenzivnog iskorištavanja do mjere da danas planeta diše na slamčicu. Očuvanje postojećih šumskih sistema i novo pošumljavanje mjere su koje mogu ublažiti efekte globalnog zagrijavanja. Ekolozi iz Federalnog instituta za tehnologiju u Cirihu (Švicarska) procjenjuju da na planeti treba hitno posaditi oko milijardu sadnica drveća kako bi se smanjila koncentracija stakleničkih gasova u atmosferi.

Protestovati treba, ali treba i krenuti u konkretne akcije na svom terenu. Na Filipinima je donesen zakon po kojem će svi maturanti ili diplomanti, prije završetka nekog nivoa školovanja, morati posaditi po deset sadnica drveća. Prema njihovim izračunima, 12 miliona osnovnoškolaca, pet miliona srednjoškolaca i 500.000 diplomanata na fakultetima posadili bi 175 miliona sadnica drveća. Možda je to u praksi teško provodljiva odluka, ali je vrlo važna inicijativa koja će mladima približiti važnost brige za okoliš, jer se u prvom redu tu radi o njihovoj budućnosti. Kada su učenici vaše škole išli u akciju pošumljavanja i koliko njih zna šta su mladi gorani?

 

Gdje god nađeš zgodno mjesto, ti drvo posijeci

Primjer je ovo koji svakako treba slijediti, a ne slijediti primjere iz Bosanske Krupe, Sanskog Mosta... (niz nastavite sami), u kojima se u centru grada obara postojeće drveće jer onemogućava prolaz građevinskih mašina ili se nalazi na trasi trećeg prilaznog puta zgradi bolnice. Lakoća sa kojom se obara drveće u urbanim dijelovima prosto je zapanjujuća, s obzirom na koristan učinak drveća za mikroklimu, posebno u ljetnim mjesecima kada se i asfalt topi. Sječa šuma u područjima udaljenim od urbanih naselja odvija se u sjenci politički blagoslovljenih talova i odavno je tema za nadležna tužilaštva. Ona, s druge strane, ne vide šumu problema od balvana korupcije pred očima. Kad nam nakon prve kiše bujica odnese pola ulice ili nivo rijeke preko noći poraste do nivoa uzbunjivanja, javnost se pravi da ne zna u kom grmu leži zec jer ni grma više nema. Zato je tu hladovina anonimnosti i tastatura za kritiku onih koji alarmiraju javnost pred nadolazećom opasnosti. A zvono na uzbunu može biti i zvono koje označava početak časa pošumljavanja. Amazon može biti i vaše dvorište!

Najnovije

Treba li više ikome oštrač

Vrata na kojima piše s. z. r. Oštrica

Irhad Suljić

Filozofija na baušteli, šesnaesti čas

Neki od izvora spoznaje

Ferhat-beg Vuković

Filozofija na baušteli, petnaesti čas

O izvorima filozofije – ekstaza, religija, umjetnost, znanost i svakodnevni život

Ferhat-beg Vuković

Filozofija na baušteli, četrnaesti čas

Šta je moral?

Ferhat-beg Vuković

Neuspio pokušaj edukacije

Vuk, Petrol i Vitapur

Nenad Veličković