Obrazovna politika

Završena javna rasprava o nacrtima kurikuluma u Kantonu Sarajevo

Loš odziv, još se ne zna ko će analizirati komentare

Rubina Čengić

28.05.2021

Za kvalitetnije obrazovanje potrebna je promjena svijesti, kaže Azra Nizić, voditeljica ekspertne grupe.

Foto: Azra Nizić (Screenshot: Novi Dan / N1)

U ponedjeljak, 17. maja, završena je javna rasprava o nacrtima predmetnih kurikuluma za Kanton Sarajevo. Voditeljica ekspertne grupe Azra Nizić kaže da je putem Forms-obrasca i drugim kanalima stiglo dosta komentara, ali da odziv nije bio masovan kako se očekivalo, iako je korišteno mnogo kanala da informacija o javnoj raspravi dođe do što većeg broja ljudi.

Mi smo očekivali prvi dan 50 ili 100 komentara jer su svi govorili da smo to uradili nakon dugo vremena, da su dugo čekali... I onda – ništa. Komentari su šaroliki, od onih koji podržavaju novi koncept i primjenjiv im je u učionici, do onih koji se ne slažu sa postavkama i koncepcijama u nacrtima predmetnih kurikuluma. Primijetili smo da je malo pažnje posvećeno PK4 cjelini, kao i ciljevima predmetnih kurikuluma. Fokus čitalaca i dalje je na predloženim ključnim pojmovima i metodičkim smjernicama, i to je signal da se o kurikulumu kao dokumentu i onome šta on mijenja i na koji način – mora više govoriti. Mislim da mnogo nastavnika ne zna da čita dokumente i ne razumije da nije poenta sadržaj, nego da prate dijete od početka učenja određenog predmeta. To je promjena svijesti koja se mora desiti, neminovna je. Ali je ovo što smo predložili nepoznato i niko ne zna kako da se ponaša – da li da odmah odbije ili prihvati, iako svi znamo šta nas čeka i ako prihvatimo i ako odbijemo, kaže Azra Nizić i zaključuje da je osnovni razlog za slab odziv prezasićenost i nezainteresovanost.

Plan ekspertne radne grupe je da u junu organizuju webinare i pozove što više nastavnica da predstave elemente kurikuluma i daju potrebna dodatna objašnjenja.

Nadamo se da će webinari pomoći da podržimo nastavnike i da otvorimo razgovor. Možemo godinu dana analizirati materijal koji sada imamo i doraditi ga pred samu implementaciju. Pa Slovenci svake dvije godine mijenjaju kurikulume, pojašnjava voditeljica ekspertne grupe.

Komentare prispjele na javnu raspravu razmatrat će Stručni tim i Ekspertna radna grupa, a odgovore će objediniti i postaviti na online platformu kurikulum.ks.gov.ba u dijelu Javna rasprava.

Nadamo se da ćemo do jula uspjeti da zainteresiramo i širu javnost i akademsku zajednicu i da će se nastavnički odsjeci uključiti u dijelu recenzije predmetnih kurikuluma. Stručni tim će, zajedno sa članovima ekspertne radne grupe, krajem augusta na osnovu svih komentara izraditi finalne dokumente. Ne znamo da li ćemo imati recenzente s fakulteta jer smo u svakom nastavnom predmetu imali nekog s fakulteta, većinu metodičara smo okupili, i oni ne mogu sami sebe recenzirati. Da li će sada Ministarstvo putem javnog poziva ili sporazuma uključiti određene odsjeke u recenziranje – ne znam, vjerujem da ćemo imati vanjske eksperte iz akademske zajednice, ali više o tome ćemo znati u junu, kaže Azra Nizić i najavljuje da će se još raditi na ishodima učenja, ali i na indikatorima.

 

Pročitajte također: Nerasprava o kurikulumu

 

Način definisanja ishoda razlikuje se po predmetnim kurikulumima. Neki su postavljeni kao dugoročni, za kraj četverogodišnjeg gimnazijskog obrazovanja, a neki kao srednjoročni, za svaku godinu izučavanja, što je razumljivo s obzirom na to da se neki predmeti izučavaju 13 godina, a neki samo jednu. Ono što bih voljela jeste da nastavnici, pa i roditelji, posmatraju indikatore na nivou jedne godine i prate te iste indikatore u narednim godinama kroz dokument, i na taj način sude o razvojnosti i vertikalnom usložnjavanju. U kurikularnim dokumentima Kantona Sarajevo definisani su ishodi učeničkih postignuća, a ne standardi, tako da se mjerljivost mora posmatrati u širem kontekstu ostvarivosti indikatora kroz više časova, a ne ishoda koji su definisani na nivou oblasti ili tematske cjeline, kaže ona, uz nadu da će se u nekom narednom periodu, nakon što predloženi kurikulumi zažive, u nastavnoj praksi definisati i standardi đačkih postignuća, pa onda diskutovati o mjerljivosti.

Objašnjava da Ekspertna grupa u ovoj fazi reforme nije zadirala u postojeći nastavni plan i u definisanje broja nastavnih sati na sedmičnom nivou.

Mi za sada nismo dirali plan, vjerujući da će vrijeme pokazati prirodnu potrebu za korigovanjem broja sati. Ovo je svakako početak promjena. Za implementaciju predmetnih kurikuluma bit će potrebno educirati nastavnike, i to će raditi Ministarstvo, ali da li će to raditi s fakultetima ili će u međuvremenu biti osnovan institut – ne znam. Mnogo je otvorenih pitanja u ovom tranzicijskom trenutku. Ekspertna radna grupa će dati podršku. Očekujemo da se što više ljudi priključi na webinare da razgovaramo o ovome što smo napravili, ističe, te naglašava da se mora raditi na promjeni svijesti u obrazovanju.

Nastavnicima je 2022. godina daleko, bore se s redovnom nastavom, dosta im je i online sadržaja i edukacija i pilot-projekata... Ali, moramo raditi na promjeni svijesti, menadžment škole mora prepoznati kako da kreira učenika koji je konkurentan na tržištu rada, a to je teško jer kod nas to ne rade ni fakulteti, školama je za sada dovoljno da budu manje ili više elitne, kaže Azra Nizić, koja vjeruje da će iskustvo s online nastavom svima biti vrlo korisno pri promjeni koncepta u obrazovanju jer su i djeca i nastavnice naučile da koriste više izvora i usavršile svoja digitalna znanja, stekle nove vještine prezentiranja... Naglašava da će im trebati novi udžbenici, jer ni sadašnji ne odgovaraju trenutnom planu i programu, pa će to morati rješavati što prije.

Ne možemo ući u pilot-nastavu bez materijala. I nastavnici i učenici moraju imati materijalnu podršku u vidu priručnika i uputa, i nadamo se da će se naši izdavači zainteresovati. Rekli su mi da je javni poziv stalno otvoren, s tim da su udžbenici kakve sada imamo prevaziđeni – uz njih mora postojati online platforma, osmišljeni kvizovi, provjereni linkovi, pojašnjava.

Cijeni da nastavnici imaju vrhunska znanja iz svojih oblasti, ali ih ne znaju primijeniti, ne znaju koje vještine kod djece mogu razviti na bazi poznavanja njihove materije ili kako znanje staviti u funkciju.

Naši nastavnici nisu dobili adekvatnu edukaciju i podršku. Ishodi učenja su očekivana đačka postignuća, i mi sve učenike posmatramo jednako, osim ako neko nema poseban plan i program. Mnogo dobre djece izgubljeno je jer im je dosadno i jer ih tjeramo da uče za ocjenu. Postalo je važnije upisati čas nego naučiti dijete, kaže voditeljica ekspertne grupe i vjeruje da je tišina kojom se profesionalna zajednica odazvala na javnu raspravu o kurikulumima dokaz da baza nije spremna za promjene i da se obrazovanje mora odmaći od dnevne pripreme, da se mora raditi na razvoju znanja, povezivanju ili ispreplitanju predmeta.

Mi smo u školi jako individualizirani: moj razred, moj dnevnik, moje ocjene i slično, i to je uredu, ali ne daje rezultate. Nama inicijalno obrazovanje nije dalo ni časa dokimologije, i kad neko pita kako ocjenjujemo, mi kažemo: 'nako!, zaključuje Azra Nizić.

Najnovije

Kad znanje postane roba

Historija – da ili ne

Arifa Isaković

Tajna neuspjeha reforme obrazovanja

Devetogodišnja osnovna škola u BiH je kao zgrada bez temelja

Arifa Isaković

Umjesto javne rasprave o novom zakonu o visokom obrazovanju u Sarajevu

Ekonomska liberalizacija visokog obrazovanja

Denis Berberović

Novi zakon, stara nafaka

Nenad Veličković

Ako devetogodišnje obrazovanje u Kantonu Sarajevo predstavimo kao sat ili 60 minuta

Sedam minuta za tjelesno, tri za informatiku, a za fiziku manje od minut

Nusret Ahmetović