Nova čitanja

Povodom smrti Jovna Divjaka

General u borbi za obrazovanje

10.04.2021

Govorio je: Segregacija, asimilacija i aparthejd oslikavaju sadašnju crnu situaciju obrazovnog sistema... Nijedan dekan ili rektor nije postavljen zbog kvaliteta, već zato što pripada određenoj stranci.

Foto: Screenshot Youtube

Od 1994. godine, kada je sa 50-ak istomišljenika osnovao Udruženje/Fondaciju Obrazovanje gradi BiH, Jovan Divjak je dao nemjerljiv doprinos obrazovanju u BiH.

Kao vrlo popularan general nekadašnje Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji je izražavajući građanski neposluh zbog stanja u državi 1998. godine vratio generalski čin ne mareći za posljedice, često je govorio za medije ili na javnim skupovima i nikada nije propustio priliku da govori o obrazovanju. Upozoravao je da se ide u pogrešnom pravcu, da je jedan od najvećih problema Bosne i Hercegovine nedostatak kvalitetnog obrazovanja i da se svi trebaju prestati baviti gradnjom atmosfere straha i okrenuti obrazovanju.

Mladi su izmanipulisani i nisu spremni da se uhvate ukoštac s problemima. Greška je što prihvatate obećanja lidera stranaka. Jednostavno, studenti nisu dovoljno aktivni. Nemaju jedinstvenu organizaciju, podijeljeni su, govorio je.

Obrazovanje nam dijeli djecu. Odavde, 300 metara od Sarajeva, djecu nam uče o agresiji NATO-a na Srbiju, a ne uče ih o genocide u BiH. Gdje smo mi kada je u pitanju obrazovanje, koga to zanima, upozoravao je.

U intervjuu za stipendije.ba 2017. godine podsjetio je kako se nekada govorilo da je religija opijum za narod, dok on sada govori da je obrazovanje opijum za mlade.

Milorad Dodik kaže da u udžbenicima nikada neće biti genocida u Srebrenici i blokade Sarajeva – to truje tu decu. Naši neće govoriti o zločinima ovde, neće spomenuti Kazane i neće reći istinu o stradanju dece. I ovde, gde mi sada sedimo (Grbavica, op. a.) ubijeno je dvoje dece snajperom sa naše strane, negde u maju ili junu 1993. godine. A sve je ovo Sarajevo. Bili su oni, bili smo mi – ali sve je to Sarajevo. Nema odnosa prema žrtvi. Manipuliše se podacima, rekao je Divjak.

Upitan mogu li studenti doprinijeti depolitizaciji i uopšte reformi obrazovanja, rekao je da ne može student menjati situaciju ako su religija i politika ušle u obrazovanje, na fakultet...

Obrazovanje mora biti izvan uticaja politike i religije. Nijedan dekan, nijedan rektor nije postavljen na tu dužnost zbog kvaliteta, već zato što pripada određenoj stranci. Kako ćemo razvijati obrazovanje kad imamo četiri akademije nauka. Bosanskohercegovačku ignorišu. Postoji mudrost – nije problem što jedan čini zlo, nego što drugi šute, kazao je tada.

Posjećujući privatne fakultete u Sarajevu, nikada nije propustio priliku da upozori na poseban problem – postojanje dvije škole pod jednim krovom i udžbenike koji nisu jedinstveni na teritoriji BiH. Naglašavao je i da BiH ima prosperitetne mlade ljude, ali nedovoljno razvijen sistem obrazovanja, kojem posebno nedostaju mogućnosti za praktičan i volonterski rad.

Za Deutsche Welle je prije više od deset godina upozoravao kako je obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini u goroj situaciji nego u 19. stoljeću.

Tri nastavna programa u dva entiteta, deset kantonalnih obrazovnih sistema i sadržaja, 54 škole pod istim krovom, podeljene na bošnjačku i hrvatsku decu. Segregacija, asimilacija i aparthejd oslikavaju sadašnju crnu situaciju obrazovnog sistema, rekao je Divjak.

U intervjuu za Agenciju Anadolija upozorio je da BiH nije ni blizu slike od prije rata.

Na nju se moramo, kroz informisanje i obrazovanje, pokušati vratiti, pa bar da vratimo one karakteristike Sarajevu i Bosni i Hercegovini koje služe kao raskršće između Istoka i Zapada, izjavio je Divjak.

Govoreći o nacionalnoj strukturi stanovništva poslije rata, upozorio je na nacionalne podjele u miru.

Stranke su nas podelile u tome da većina direktora škola, kulturnih ustanova su Bošnjaci, i to nije perspektiva Sarajeva, kao ni BiH. Ista je situacija i u Banjoj Luci. Prije rata je bilo 50 posto Srba, a ostalo Bošnjaci i Hrvati. Danas ih ima samo 2-3 posto. Jednostavno, politike su napravile tu etničku podelu, kazao je.

Upozoravao je i na nedostatak solidarnosti među građanima: Mislim da je osnovno pitanje kako to da nema više sindikata na tim protestima, kako to da nema više radnika? Oni ne izlaze, jer su zaposleni. Znači, nema solidarnosti, to je osnovni problem. Bar je Tuzla nešto uradila, ima novu vladu, a u Kantonu Sarajevo nije se ništa promenilo.

Primjećivao je i da su organizacije mladih i studenata podijeljene: Mladi nisu budućnost, oni su sadašnjost. Ako vi danas ne radite nešto, onda nema ni budućnosti, jer sutra nećemo mi biti mladi. Ja insistiram da je sadašnjost šansa mladih. Preporučujem jedinstvenu organizaciju mladih, koji će se morati izboriti za svoja prava. Neka sarađuju sa drugima, neka se obrazuju i neka budu buntovni. Moraju biti buntovni, ne uz upotrebu nasilnih sredstava, nego uz reč. Dakle, reč, reč i reč, podsjećao je Divjak.

Kaže se da je obrazovanje besplatno. Kako je besplatno kad je za jednog prvačića potrebno osigurati oko 150 KM za knjige i pribor, a šta je s višim razredima, rekao je Divjak prilikom jednog susreta sa Dobrilom Govedaricom, izvršnom direktoricom Fonda otvoreno društvo, koja je skrenula pažnju na to da su, zahvaljujući aktivnostima Udruženja Obrazovanje gradi BiH, Romi srednjoškolci pobili sve predrasude o tome da Romi ne žele da uče i školuju se.

Udruženje Obrazovanje gradi BiH je od osnivanja, 1994. godine, prema podacima sa njihove internet-stranice, pomoglo nemalom broju (59.129) djece, mladih i njihovih porodica: za 7.623 djece osiguralo je godišnje stipendije, uključujući 830 učenika i studenata romske nacionalnosti; 4.463 učenica i studenata posjetilo je neke od 18 država Evrope; 46.043 djece i mladih dobilo je odjeću, obuću, školski pribor, laptope, sportsku opremu, poklon pakete i hranu; dvadesetak škola dobilo je školska i sportska pomagala, keramičke table, informatičku opremu, knjige za školske biblioteke; veliki broj djece ljetovao je na Boračkom jezeru...

Kada govorimo o Jovanu Divjaku kao generalu Armije Republike Bosne i Hercegovine, ne smijemo zaboraviti njegovu vojnu čast i građansku hrabrost. Tokom rata upozoravao je na neprihvatljivo ponašanje prema Srbima i imovini poginulih, protjeranih i onih koji su pobjegli sa teritorije koju je kontrolisala Armija RBiH. Vratio je generalski čin usljed nezadovoljstva činjenicom da bošnjački dio vlasti ne želi da prizna ratne zločine počinjene na Kazanima. Upozoravao je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine počinjen ratni zločin...

Izvršni direktor Udruženja Obrazovanje gradi BiH Jovan Divjak umro je u Sarajevu 8. aprila 2021. u 84. godini života.

Najnovije

Učenje može biti zabavno

Filmska lektira za fiziku

Amna Dervišagić

Mladi i alkohol u Srbiji

Rešavati, a ne nadzirati i kažnjavati

Miloš Janković

Lamija Tanović, Fondacija Obrazovanje u akciji

U pripremi kvalitetnije obrazovanje budućih nastavnika i nastavnica

Rubina Čengić

Zapis iz učionice

I neodobrene čitanke mogu poslužiti

Mirza Ahmetović

Konkurs za Književnu nagradu Šukrija Pandžo otvoren do 30. juna

Do sada pristiglo 25 radova o bibliotekama iz cijele Bosne i Hercegovine

Školegijum redakcija