Metodika

Novi pristup u nastavi

Tehnika Šest šešira

Maksuda Muratović

22.12.2020

U tehnici Šest šešira razmišljanje đaka ide, metaforički, u šest pravaca, i na taj način vježbaju kritičko razmišljanje i slobodno iznošenje stavova.

Foto: MONOPOLY919 / Shutterstock.com

Šest šešira je tehnika paralelnog mišljenja, koju je osmislio Edward de Bono, svjetski stručnjak u području kreativnog razmišljanja i njegovog podučavanja kao vještine. Tehnika pomaže da se razvije kreativnost, kritičko i analitičko mišljenje, da se donose odluke, unapređuje grupna produktivnost i da se razviju komunikacijske vještine.

Razmišljanje đaka ide, metaforički, u šest različitih pravaca, koji su prikazani šeširima bijele, plave, crvene, žute, zelene i crne boje, a predstavljaju činjenice, emocije, logički negativan i pozitivan pogled, kreativnost i kontrolu procesa mišljenja.

Bijeli šešir zanimaju informacije – problemi, poznavanje informacija – i koristi se kako bismo usmjerili pažnju na informacije koje imamo ili koje nam nedostaju.

Crveni šešir odnosi se na osjećaje ili intuitivne misli koje se javljaju u vezi s postavljenim problemom.

Crni šešir nas upozorava na rizik i moguće nedostatke odluka, navodi nas na razmišljanje o potencijalnim negativnim posljedicama naše ideje.

Žuti šešir nastoji pronaći sve ono što je pozitivno i konstruktivno u zadatoj situaciji, a razmišljanje pod ovim šeširom obuhvata pozitivan spektar misli, koji ide od logičkog i praktičnog, na jednom, do snova i vizija na drugom kraju.

Zeleni šešir je onaj kreativni i namijenjen je planiranju i kreiranju novih ideja. Pod njim možemo predlagati promjene i alternative predloženim idejama.

Plavi šešir namijenjen je razmatranju samog procesa mišljenja i možemo ga koristiti na početku rasprave kako bismo odlučili o čemu ćemo raspravljati i šta očekujemo od rasprave ili može poslužiti za razmatranje učinjenog na kraju rasprave.

Ovaj pristup analizi problema odlučila sam primijeniti na času izborne nastave fizike jer mi se činio zanimljivim za đake – interaktivan je, animiraće ih da kažu šta misle i iznesu svoje ideje. Željela sam da nastava bude raznolika i da na poseban način obradimo temu. Cilj mi je bio da djeca usvoje kritičko mišljenje korištenjem tehnike Šest šešira, da brzo misle, rješavaju problem tako što o istoj temi razmišljaju iz nekoliko različitih uglova, pronalaze dokaze i činjenice za svoje tvrdnje i da radom u timu uče koliko je važan doprinos pojedinca za uspjeh grupe.

Odabrala sam temu Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije. Smanjenje potrošnje električne energije, šetnja ili korištenje bicikla umjesto automobila, upotreba obnovljivih izvora energije, recikliranje – samo su neke od jednostavnih navika čijom implementacijom možemo značajno pomoći planeti.

Času su prisustvovali pedagogica, direktorica i nekoliko kolegica koje su željele da ponove ovu tehniku.

Jedanaest đaka koji pohađaju izbornu nastavu podijelila sam u dvije grupe. Napravili su šešire od papira i obojili ih. Objasnila sam im značenje svakog šešira i kao voditeljica obje grupe nosila sam plavi šešir, a ostale boje učenici su podijelili među sobom. Počela sam sa činjenicom da smo navikli na upotrebu energije i da je preživljavanje prije njenog otkrivanja jedva moguće i zamisliti, a onda su đaci iznosili svoje stavove i predlagali rješenja problema.

Bijeli šešir dao je primjere energije u prirodi i školi. Počeli smo pitanjima: koje izvore energije poznajemo, možemo li potrošiti energiju Sunca, jesu li količine nafte i uglja neograničene, šta pokreće prevozna sredstva, koje oblike energije koristimo u domaćinstvu... Učenice su prezentovale kratki video i predstavile razlike između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, navele primjere za svaki od tih izvora, objasnile kako iskorištavanje tih izvora utiče na okolinu, jer energija djeluje na skoro sve ljudske aktivnosti: grijemo kuće, obrađujemo zemlju, pokrećemo mašine...

Žuti šešir naveo je nekoliko izvora energije: fosilna goriva (ugalj, prirodni gas i nafta), nuklearna energija i obnovljivi izvori energije (hidroenergija, vjetar, sunce, geotermalna energija, biomasa i slično). Govorio je o pozitivnim svojstvima, vrijednostima i koristima obnovljivih izvora energije: nemoguće ih je potrošiti jer se u prirodi stalno obnavljaju; daleko su povoljniji po okolinu nego neobnovljivi izvori energije koji se danas znatno više koriste; vjetar je obnovljivi izvor energije – nikad neće nestati, a vjetroelektrane ne ispuštaju zagađene plinove u okolinu; Sunčevi kolektori i paneli ne ispuštaju štetne plinove u zrak, njihov rad je siguran i tih; energija se proizvodi na mjestu gdje se troši, pa nam ne trebaju dugačke žice i kablovi; Sunca neće nestati!

Jedan od učenika pitao je zašto onda uopće koristimo naftu, ugalj i plin, a Žuti šešir je odgovorio da je oprema za korištenje obnovljivih izvora energije još uvijek prilično skupa, pa smo prisiljeni koristiti neobnovljive izvore.

Crni šešir naveo je nedostatke izvora energije kroz primjere: negativne posljedice po okolinu, globalni problemi u životnoj sredini, kao što su kisele kiše i klimatske promjene.

Pokrenuta je diskusija o negativnim efektima na životnu sredinu: rudarstvo mijenja i uništava krajolik; vađenje fosilnih goriva ispušta štetne gasove, pepeo, čađ i druge zagađujuće materije; nuklearne elektrane poput Černobila stvaraju radioaktivni otpad, a njegovo skladištenje i tretman još uvijek predstavlja neriješen problem; velike brane i hidroelektrane dovode do preseljenja i gubitka domova za mnoge ljude, uništavaju šume i obradivu zemlju, negativno utiču na ribe i životinjski svijet, uništavaju obližnji pejzaž.

Kao jedan od negativnih efekata u Bosni i Hercegovini naveli su termoelektranu u Tuzli.

Ocijenili su da, uprkos svim prednostima, korištenje obnovljivih izvora proizvodi negativne efekte na životnu sredinu: elektrane koje energiju crpe iz obnovljivih izvora zahtijevaće velike površine, elektrane na vjetar proizvodiće buku ili će ugrožavati kvalitet vazduha zbog stvaranja geotermalne energije i spaljivanja biomase.

Crveni šešir iskazao je emocije o tome sviđa li im se učenja ovog gradiva ili ne. Zabranili bi korištenje neobnovljivih izvora energije jer se brinu za svoje zdravlje i zdravlje najbližih. Žele da imaju čist vazduh. Žele da sačuvaju planetu Zemlju, jer druge nemaju. Gradnju termoelektrana, loženje uglja, plastike, otpada pod hitno treba zabraniti. Tužno je što udišemo zagađeni vazduh. Kada dođe zima, mi smo zarobljeni u kuće, a s tom temom se često srećemo u svim medijskim formatima. Potrebna nam je osviještenost i upravo ova tema nam pomaže u tome.

Zeleni šešir dao je nove ideje kako čuvati energiju: smanjiti temperaturu podešenu na termostatu jer smanjenje od 1°C prosječno smanjuje potrošnju energije za 5%; tuširati se mlakom, a ne vrućom vodom; zatvoriti vodu dok se sapunamo, šamponiramo ili četkamo zube; isključiti kompjuter kad ga ne koristimo; televizor ne ostavljati u stand-by načinu rada jer je uređaju tada potrebno i do 10% snage normalnog rada; punjač mobitela isključiti iz utičnice kad je uređaj pun; isključiti svjetlo po danu; preporučiti roditeljima ugradnju štednih žarulja – traju duže, a za istu rasvijetljenost prostora troše samo četvrtinu energije; umjesto vožnje autom predložiti roditeljima šetnju ili vožnju biciklima – zabavnije je, zdravije i ne šteti okolišu!

Pokrenut je razgovor o najčešće upotrebljavanim materijalima za izgradnju objekata, pa su podsjetili šta su termoizolacioni materijali (drvo, plastika, tekstilni materijali, nepomičan vazduh), a šta zadržava toplotu (beton, cigla, staklo). Prezentovali su dva videoisječka: Kako štedjeti struju? i Kako štedjeti grijanje? Razgovarali su o tome kako se ponašaju u svojim domovima.

Na kraju sam zadala da kod kuće naprave plan za uštedu grijanja i poboljšanje izolacije u svom domaćinstvu, da razmotre najbolje planove i sugestije i da podijele razmišljanja s ukućanima. Najbolje ideje staviće na poster, koji će objaviti na stranici škole.

Sigurna sam da je tehnika Šest šešira primjenjiva u gotovo svim nastavnim predmetima, posebno na času odjeljenske zajednice, kada se obrađuju teme o internetu, novcu, mogućnosti da roditelji putem videolinka prate nastavu i slično. Važno je da tema časa bude orijentisana prema problemskim zadacima, s više mogućih načina rješavanja. Naglasak kod primjene ove tehnike treba biti na procesu rješavanja problema i diskusiji, a ne toliko na samom rezultatu. Na ovaj način potaknućemo međusobnu saradnju i komunikaciju, kreativnost, inovativnost i samostalnost u radu učenika i učenica.

Najnovije

Nove metode podučavanja

Podcasting u službi učenja

Amna Dervišagić

Iskustva online nastave

Realno vrijeme je nerealno

Arifa Isaković

Kada nastavnice traže način da oplemene nastavu

Origami u službi učenja fizike

Amna Dervišagić

Udžbenici i nastavni plan i program

Ništa nije isto kao prije 20 godina, osim udžbenika

Maksuda Muratović

Istraživačka nastava

Zakon spojenih posuda

Maksuda Muratović