Metodika

Interdisciplinarni časovi

Treba uskladiti nastavne planove srodnih predmeta

Maksuda Muratović

11.12.2020

Kada smo nas dvije sumirale čas, shvatile smo da su svi ciljevi ispunjeni, a i učenici su dobili ocjene iz oba predmeta.

Ilustracija: Gerd Altmann / Wikimedia Commons

Nastavna jedinica iz dva predmeta i sa dva nastavnika jedan je od prijedloga rasterećenja nastave i eksperimentalno je izveden u JU Gimnazija Živinice. Cilj ovog eksperimenta je da se omogući da dva nastavnika zajednički rade čas i obrađuju multidisciplinarne teme jer je procjena da to neuporedivo više angažuje učenike. Nastavnice bosanskog jezika i filozofije održale su ogledno-ugledni čas na kojem su obradile roman Justejna Gordera o historiji filozofije Sofijin svijet. Interdisciplinarni časovi u školama rijetko se izvode, najčešće kao ogledno-ugledni, ali, sudeći prema koristi koju možemo imati od njih, ne bi trebali biti redovna, već obavezna praksa, a i đaci kažu da žele da im tako nastava izgleda.

Na moju inicijativu nastavnica hemije i ja, kao nastavnica fizike, održale smo zajednički čas o modelima atoma jer je međupredmetna korelacija fizike i hemije najbolji način da se objasne različiti modeli atoma, kao Thomsonov, Radefordov, Borov model...

Na početku časa objasnile smo historijat nastanka atoma od Daltona i Avogadra, preko Thomsona koji je prvi predložio model atoma, do Rutherforda i Bohra, ali i od čega se sastoji atom – pozitivnog jezgra oko kojeg se kreću negativni elektroni.

Na table smo pisale jednačine, oznake, mjerne jedinice i konstante masa za proton, elektron, neutron, koje će učenice kasnije koristiti za izradu zadataka.

Djeca su dobila zadatak da na času naprave razne modele atoma koristeći žicu, konac, plastelin, karton, grah, rižu, lijepak, pogodne materijale za sastavljanje modela atoma... Podijeljena su u grupe i pravila su atome ugljika, atomskog broja Z8, koji ima dva puta više nukleona od elektrona, izotopa kisika i tako dalje, a potom su imala zadatak da pravilno rasporede elektrone, po nivoima, na osnovu datih opisa, a zatim nacrtaju modele koje su sastavili. Nastavnica hemije je pojedinim učenicima dodatno objasnila kako će koristiti periodni sistem elemenata, a oni su bili izuzetno kreativni. Pregledale smo napravljene modele, postavljale pitanja i odgovarale na njihove upite.

Atmosfera na časi bila je divna – aktivnosti su se smjenjivale, a profesorice hemije i fizike naizmjenično su razgovarale s đacima. Možda je nekima bilo malo naporno slušati dvije nastavnice, ali sam sigurna da su na ovaj način bolje utvrdili gradivo. Jedna od učenica rekla je da je ovaj način rada puno interesantniji i da će bolje razumjeti nastavnu jedinicu ako u procesu učenja ima vizuelno pomagalo izrađeno vlastitim rukama.

Meni, kao nastavnici fizike, ovaj čas je puno pomogao da utvrdim svoje znanje iz hemije i da naučim nešto novo što mi je neophodno za obradu nuklearne fizike.

Istini za volju, međupredmetna korelacija (interdisciplinarnost) traži poseban angažman nastavnica i učenika. Ona je poziv na kvalitetnu i savremenu nastavu jer je za đake veoma značajno i potrebno naučiti povezivati. Povezujući gradivo više predmeta uz razumijevanje i primjenu stečenog znanja mnogo se lakše pamti. Povezivanje predmeta pretpostavlja motiviranost i spremnost nastavnica i učenika na saradnju, te dovoljno otvorenosti i povjerenja, a djeca mogu simultano pratiti nastupe više izvora znanja, upoređivati odgovore, aktivno komunicirati, vrednovati izneseno. Pažnja na času je bolja, a i uče sarađivati.

Možda će pojedine kolege ocijeniti da je nemoguće realizovati ovakve časove, ali vježba pokazuje da je itekako moguće! Uz malo truda, volje, želje i htijenja za nekim promjenama. Teško je zbog rasporeda časova i plana i programa uskladiti obaveze nastavnika koji bi radili zajedno, ali zašto ih ne bismo mijenjali i usklađivali po predmetima i razredima? Pa to je upravo ono što nam treba, zar ne? Primjera radi, treba uskladiti nastavni plan i program matematike i fizike, jer u trećem razredu gimnazije za optiku iz fizike potrebno nam je znanje iz trigonometrije iz matematike, a u aktuelnom rasporedu – kada iz fizike radimo optiku, trigonometriju iz matematike nisu još počeli raditi. To stvara prepreku. Ovim usklađivanjem zadovoljio bi se i vječito neispunjeni pedagoški princip efikasnosti i učenici ne bi obrađivali isti pojam više puta.

Cilj našeg kombinovanog časa bio je da učenice povežu znanje iz hemije i fizike, da vide model atoma kako bi bolje razumjele veze i reakcije među njima i to znanje duže pamtile, da izgrade vještine za samostalan rad, saradnju u timu, razvijaju kreativnost, logičko razmišljanje, njeguju osjećaj odgovornosti... Za djecu je ovaj čas bio nešto novo, ali su očigledno uživala. Na kraju smo zaključile da su mnogo toga zapamtili, a lagano su radili.

Kada smo nas dvije sumirale čas, shvatile smo da su svi ciljevi ispunjeni, a i đaci su dobili ocjene iz oba predmeta.

Povezivanjem nastavnih sadržaja iz raznih predmeta nastava postaje veoma zanimljiva, razvija se radoznalost kod djece, povećava logičko i apstraktno mišljenje i, ono najvažnije, stečeno znanje mogu primijeniti u svakodnevnom životu.

Najnovije

Nove metode podučavanja

Podcasting u službi učenja

Amna Dervišagić

Iskustva online nastave

Realno vrijeme je nerealno

Arifa Isaković

Kada nastavnice traže način da oplemene nastavu

Origami u službi učenja fizike

Amna Dervišagić

Udžbenici i nastavni plan i program

Ništa nije isto kao prije 20 godina, osim udžbenika

Maksuda Muratović

Istraživačka nastava

Zakon spojenih posuda

Maksuda Muratović