Nova čitanja

Recenzija

Elma Hodžić i Sanela Husić-Musabašić: Bajka o muzejskom kraljevstvu

Saša Buljević

09.07.2019

Završnom rečenicom autorice dozvoljavaju različita tumačenja, bez smjernica koje bi mogle da utiču na nezavisan razvoj zaključaka i pouka.

Ilustracije: Sanela Husić Musabašić

Sarajevski Historijski muzej izdavač je slikovnice Bajka o muzejskom kraljevstvu kustosice Elme Hodžić i ilustratorice Sanele Husić-Musabašić. U slikovnici je Historijski muzej predstavljen kao kraljevstvo kojim vladaju pametna kraljica Kustosica i ljubazni rječiti kralj Kustos, čiji su podanici Eksponati. Slično kao u priči Noć u muzeju, glavni akteri su Eksponati koji pokušavaju naći rješenje za problematičnu situaciju u kojoj su se našli. Zaplet započinje misterioznim nestankom grijanja, što stvara paniku među promrzlim Eksponatima. Izvrsnom ilustracijom prikazani su najupečatljiviji eksponati iz zbirke Opkoljeno Sarajevo, kao i pojedini ikonski eksponati, naslijeđeni od Muzeja revolucije. Iako su prikazani bez istorijskog konteksta, iz njihovih imena i komičnih ličnosti mogu se otkriti osnovne informacije o vremenu iz kog potiču. Oni pokušavaju pronaći rješenje za nastalu situaciju i, umjesto magične intervencije, kako to često biva u bajkama, svoj problem rješavaju organizovanjem izložbe, te tako uspijevaju da ugriju muzej prisustvom posjetilaca.

Koncept eksponata kao glavnih aktera u slikovnicama o muzeju ne predstavlja novitet. Međutim, u djelima ovog tipa cjelokupna radnja se bazira na fikciji, gdje mistični artefakt postaje meta lopova ili drugih mračnih sila. U slikovnici Bajka o muzejskom kraljevstvu zaplet je zasnovan na stvarnom problemu s kojim se godinama suočava Historijski muzej i koji predstavlja opasnost za eksponate što se tamo nalaze. Upravo u ovoj činjenici leži značaj slikovnice, jer je autorica stvarni problem lagano i duhovito inkorporirala u fikciju.

 

Slika 1

 

U ovom djelu autorice su uspjele da ukažu na ozbiljne posljedice koje nedostatak grijanja ima na eksponate, ali i na jednostavno rješenje koje je, također, primijenjeno u stvarnosti kroz akciju Historijskog muzeja Solidariši se, ugrijmo muzej. Na ovaj način djeca se mogu podstaći na empatiju prema muzejskim eksponatima i radnicima. U boljim vremenima, koja očekuju Historijski muzej i naše društvo, kada će biti nezamislivo da bilo koji muzej bude bez grijanja, slikovnica će koristiti kao napomena i vrijedna refleksija na ne tako svijetlu prošlost.

Slikovnica može poslužiti i kao pedagoško sredstvo, odnosno osnova za radionice tokom kojih bi je djeca mogla pročitati i dobiti zadatak da u Muzeju pronađu eksponate sa ilustracija, te pokušaju saznati više o njima.

Kao nedostatak slikovnice moglo bi se izdvojiti nepostojanje uputa ili zadataka, jer se priča završava pozivom na samostalni rad: Iz ove priče možemo izvesti više zanimljivih pouka, ali nastavite dalje sami... bez pripovjedača. Završnom rečenicom se autorice u postmodernističkom duhu odvajaju od svog djela i dozvoljavaju različita tumačenja, bez smjernica koje bi mogle da utiču na nezavisan razvoj zaključaka i pouka. Taj pristup također ostavlja više slobode muzejskom osoblju za razvijanje radionica, čiji će se metodološki pristup u budućnosti vjerovatno razlikovati od današnjih.

 

Slika 2

 

Slikovnice su odavno sastavni dio pedagoških alata kojima raspolažu muzeji u cilju promovisanja kulturnog naslijeđa, privlačenja najmlađih posjetilaca i posjetiteljica i stvaranja navika posjećivanja tih institucija. Najpoznatija slikovnica je, svakako, Noć u muzeju ilustratora Milana Treneca, koja je doživjela ogroman uspjeh – holivudsku ekranizaciju i novelizaciju. U njoj su, kao što je poznato mnogima koji su gledali istoimeni film, glavni akteri eksponati u njujorškom Muzeju prirodnih nauka koji tokom noći ožive pod uticajem mističnog egipatskog kamena. Prije, a pogotovo poslije ove publikacije, producirano je mnoštvo manje uspješnih slikovnica sa jednakim edukacijskim značajem. Međutim, muzeji u Bosni i Hercegovini rijetko koriste ovaj vid medija da dopru do mlađe publike, tako da je Bajka o muzejskom kraljevstvu itekako dobrodošla.

Najnovije

Izvještaj žirija nakon konkursa Šta je tebi AI

Ni žiriju nije bilo lako

Školegijum redakcija

Objavljujemo pobjednike konkursa Šta je tebi AI?

Školegijum redakcija

Razglednice iz Jajca

Nikad kasno za učenje i zabavu

Josipa Kulenović

Razglednice iz Tešnja, Doboja, Maglaja 3

Od čilanja do ćutanja

Mirela Buljubašić

Poznata imena autora/ica pet najboljih radova

23. februara tri prvoplasirana

Školegijum redakcija