Nastavnička pitanja

Interna maltura

Namir Ibrahimović

26.06.2014

Treba li se pitati o regularnosti utakmice koju je sudio trener pobjedničke ekipe?

Svi varaju ako su ulozi pravi. Varanje možda nije u sastavu ljudske prirode, ali je sigurno važan dio u ljudskom postojanju. Ekonomija počiva na prevari – dobij više za manje. I dijete u trećem razredu, ako ne zna odgovor, prepisuje na testu od svog kolege u klupi, tvrde Steven D. Levitt i Stephen J. Dubner u svojoj knjizi Freakonomics.

Za potrebe ovog teksta parafrazirat ću samo dio knjige u kojem govore o varanju na eksternim testiranjima u Sjedinjenim Američkim Državama, najčešće na primjeru javnih škola u Chicagu. Autori razloge varanja vide u sistemu u kojem posao, napredovanje i plaća nastavnika ovise o rezultatima testiranja, odnosno da li će đaci kojima su predavali biti ispod ili iznad državnog prosjeka. Naprimjer, jedna učiteljica se ponadala da niko od njenih učenika (III razred) neće pričati kako je napisala odgovore na školskoj tabli. Drugi su bili oprezniji, ali su ipak otkriveni. Nastavnica u VI razredu je ispravljala pogrešne odgovore ili upisivala tačne, ako đak nijednu ponuđenu opciju nije zaokružio. Vjerovatno je nastavnica i bila sretna nekoliko godina, dok Agencija za standardizaciju nije odlučila statistički ispitati rezultate testova jedne generacije u javnim školama i vidjeti je li bilo varanja. Dakle, oko 30.000 učenika koji su testirani na kraju III, VI i VIII razreda, 700.000 testova i oko 100 miliona đačkih odgovora poslužili su statističarima da izgrade algoritam koji bi ukazao na „anomalije“.

Pošli su od pretpostavke da prvih 5 pitanja (najlakša na testu) uradi većina učenika, a da najmanje tačnih odgovora ima u posljednjim pitanjima koja su i najteža. Tražili su da rezultati pokažu u kojim odjeljenjima su đaci tačno odgovorili na teža pitanja, a griješili na lakšim i da vide kolika je brojnost tačnih odgovora na isto pitanje u jednom odjeljenju. Također su tragali i za istim netačnim odgovorima. Tako su dobili jasnu sliku. Statistička analiza je pokazala u kojem odjeljenju je nastavnica za đake, naknadno, popunjavala testove i davala lažnu sliku učeničkih postignuća. Nastavnicine intervencije potvrdio je i podatak da su ti đaci na testiranju u nižim razredima imali znatno lošije rezultate, a isto se ponovilo i dvije godine kasnije, samo su rezultati iz VI razreda odskakali i bili iznad prosjeka. Nastavnica je dobila otkaz.

U Sarajevu je 18. juna završeno polaganje II eksterne mature. Preko 4.500 đaka iz Kantona Sarajevo i onih koji svoje srednjoškolsko školovanje žele nastaviti u Sarajevu, a osnovno obrazovanje su završili u drugim kantonima (142), pred nastavnicima iz drugih škola polagali su testove iz tri obavezna i dva izborna predmeta. Rezultati i prosječne ocjene su objavljeni na portalu Skola.ba (http://portal.skola.ba/default.aspx?tabid=305&id=4749), a ovaj put bavit ćemo se rezultatima iz historije.

Historija je jedan od tri predmeta iz tzv. A grupe, zajedno sa geografijom i informatikom. Od ukupnog broja učenika, nešto manje od 2.000 ih se opredijelilo ili za historiju ili za geografiju, dok je oko 600 đaka rješavalo test iz informatike.

Prosječna ocjena iz historije je 7.87,  što je znatno manje u odnosu na prošlu godinu - 9.13. Podsjećamo da su prošle godine đaci imali katalog i znali su da će 10 od 200 ponuđenih biti na testu. Ove godine nije bilo kataloških pitanja. Ovogodišnja prosječna ocjena iz Historije u OŠ Malta je 9.17. Kad se pogledaju na fotografiji prosječne ocjene maturanata ove škole iz drugih predmeta, uoči se da ne odskaču mnogo od prosjeka. Jedino od kantonalne prosječne ocjene odskače informatika, ali je test radio mali broj učenika.

Kako to da najbolji mladi historičari pohađaju OŠ Malta? Na spomenutom portalu Skola.ba su i vodiči iz svih predmeta za ovogodišnju eksternu maturu, s oblastima iz kojih su postavljana pitanja, kao i primjerci testova. Stručni tim za historiju predvodi Asmir Hasičić, profesor zaposlen kao nastavnik historije u OŠ Malta. Stručni timovi su bili zaduženi i za kreiranje testova za eksternu maturu. Pitanje je: da li su nastavnik Asmir Hasičić i šef Stručnog tima za historiju Asmir Hasičić krili pitanja jedan od drugog?

Naravno, ne tvrdim da je Hasičić svjesno varao (nemam dokaze za to) i svojim đacima ponudio pitanja koja je pripremio za maturski test. No, teško je očekivati da sastavljač pitanja Asmir Hasičić i nastavnik historije u OŠ Malta Asmir Hasičić kreiraju testna pitanja na različite načine i imaju potpuno drugačije mišljenje o važnosti pojedinih dijelova NPP-a. Tako eksterni ispit iz historije za druge sarajevske osnovne škole postaje interni ispit za učenike OŠ Malta. I zato imaju znatno veću prosječnu ocjenu.

U čemu je problem testa iz historije?

Od 10 ponuđenih pitanja, 5 se odnosi na historiju BiH, dva su pitanja vezana za kulturu, dva se tiču međunarodnih ugovora i jedno je vezano za granicu prethistorijskog i historijskog doba. Kriterij za ponuđena pitanja u testu nije vidljiv, ali je vidljivo da nijedno pitanje od đaka ne traži ništa osim puke reprodukcije činjenica tako da uopće ne možemo znati da li su maturanti na kraju osnovne škole razumjeli usvojeno gradivo.

Ako kreator(i) testa traži činjenično znanje, zašto postavlja đacima zamke? U petom pitanju, naprimjer, traži se da učenici od šest ponuđenih datuma prepoznaju koja je godina Austro-Ugarske nagodbe. Među ponuđenim odgovorima je i 1878. – godina Berlinskog kongresa kada počinje austrougarski period u BiH. U desetom pitanju đaci trebaju staviti dva izostavljena pojma; pitanje glasi: Nakon referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine uslijedilo je međunarodno priznanje 6. aprila od strane______________, a naša zemlja je primljena u _____________________ 22. maja 1992. Ako niste odmah shvatili da je 6. aprila Evropska zajednica priznala BiH, ne brinite – ni veliki broj učenika nije odgovorio na to pitanje.

Zašto kantonalna Komisija za polaganje eksterne mature vjeruje da ne može biti sukoba interesa u praksi da maturska pitanja priprema ista osoba koja priprema i đake za ta pitanja? Zašto, ukoliko nije bilo niti jedne druge alternative nisu preduzeli potrebne mjere kontrole. Zašto nisu reagovali kad se regularnost ispita dovela u pitanje? Da su rezultati maturskog testa iz historije nerealni, jasno je. Nije potrebna složena statistička analiza da bi se to dokazalo. Dovoljno je pogledati prosječne ocjene u većini sarajevskih škola i prosjek u školi gdje nastavnik Hasičić radi. Dostojanstveni nastavnici historije tražili bi poništavanje rezultata i odgovornost Stručnog tima.

Tako bi dali svoj glas protiv besmislene eksterne provjere znanja koja se provodi na ovaj 3B način: brzopleto, birokratski, bezglavo. I onda bi možda državni službenici umjesto što neumorno ponavljaju kako je eksterna matura zakonska obaveza koja se mora provesti, cijeli taj neuspjeli i preuranjeni eksperiment izbacili iz zakona. To bi bilo časnije nego praviti se da je sve uredu i žmiriti pred stvarnošću i pred nepravdom koja vrišti sa školske table.

Najnovije

O odlučivanju u školama

Ko je pozicija, a ko opozicija u zbornici

Nusret Ahmetović

Konkurs za posao u osnovnim i srednjim školama u Tuzlanskom kantonu

Diskriminatoran pravilnik i dalje na snazi

Anisa Mahmutović

Vrednovanje škola u Tuzlanskom kantonu

U eri e-dnevnika, pišimo olovkom

Smiljana Vovna

Inkluzivno obrazovanje iz perspektive nastavnice

Djeca s teškoćama sada nemaju ni obrazovanje ni rehabilitaciju

Nura Varcar

Drugi strani jezik u školama Tuzlanskog kantona

Francuski i može i ne može, ali turski može svakako

Smiljana Vovna