Nova čitanja

Školegijum prijevod

Sreća kao mjerljivi ishod učenja

Školegijum redakcija

11.02.2014

Nakon što su postigli izvanredne rezultate na testovima, u Južnoj Koreji se koncentriraju na to kako postići sreću.

Foto: kalhh/Pixabay.com

Nova vizija globalne utrke u obrazovanju: Škole u Južnoj Koreji nemaju problema u postizanju najboljih rezultata na ispitima. Prema tome, jasno je da vode kada je u pitanju globalno obrazovanje. Zašto su onda pozvale mene, osnivača i zagovarača malih škola, reformatora iz Kalifornije, da održim govor na ceremoniji zatvaranja Godišnjeg internacionalnog foruma za obrazovanje u Seulu 2013. godine? I pritom da pričam o 'sreći u obrazovanju'?

Cijela jedna generacija posvetila se postizanju izvanrednih rezultata na testovima – taj je uspjeh Južnu Koreju doveo na jedan novi nivo u obrazovanju – sada se žele koncentrirati na to kako postići sreću. Time se malo zemalja na svijetu može pohvaliti. Saznao sam da tamo tinejdžeri spavaju u prosjeku šest sati dnevno – što nije dovoljno ukoliko želimo razvijati i njegovati, recimo, empatiju ili kreativnost. Ovogodišnja tema konferencije – Međunarodni pogledi na sreću u obrazovanju – koncept je koji je prije nekoliko decenija bio nezamisliv.

Već na početku posjete pitao sam svoje nove prijatelje koji su njihovi izazovi u pomaganju đacima da budu sretniji, a odgovori koje sam dobio ne bi trebali iznenaditi nikoga. Iste odgovore sam dobijao od roditelja uspješnih đaka iz Kine. Iste odgovore sam slušao i kada sam to isto pitanje postavio učitelji(ca)ma iz Havane, Španije ili Boldera u Coloradu. Ustvari, učitelji/ce iz cijele zemlje isto su odgovarale na moje blog postove, bilo da je riječ o inovativnim, konzervativnim ili novim učitelji(ca)ma, bilo da su predugo u ovom poslu koji im je već dosadio.

Često se u razvijenim zemljama, ali i drugdje, učitelji/ce osjećaju viktimizirano kada je u pitanju kurikulum i sve ono što ne uspijevaju pokriti za godinu dana. Kada tome dodamo i činjenicu da će njihova sudbina i vrijednost biti određena uspjehom njihovih đaka na standardiziranim testovima, jasno nam je o čemu se radi – diljem svijeta, učitelji/ce se suočavaju sa istim problemom. Nije začuđujuće onda da svako ko svakodnevno radi sa djecom to smatra izvorom nezadovoljstva; bilo da ste u poziciji roditelja ili učitelja, osjećate se kao da ste u nekoj utrci koja ne vodi nigdje.

Kada je, početkom ove godine, Park Geun-hye položila zakletvu prije prihvatanja predsjedničkog mandata, dala je revolucionarno obećanje: da će učiniti svoju naciju (naciju koja voli raditi, koja je kompetitivna ali i pod velikim stresom) sretnom. „Sa sobom donosim novu eru, eru nade, gdje će sreća svakog od nas postati temeljem snage naše nacije“, rekla je. Ubrzo su sva državna ministarstva počela djelovati u tom pravcu, a u to ime, u ime sreće, tog nas je dana sakupilo Ministarstvo obrazovanja Seula. Vizija i hrabrost da se koncentriramo na sreću kao realan cilj ustvari je nevjerovatna liderska vizija koja ne pridaje osnovnu važnost nizanju uspjeha na standardiziranim testovima koje postižu učenici i učenice lišeni sna. Ona ustvari naglašava da trebamo đake testirati na sreću, na isti način na koji testiramo njihovo znanje algebre. To je ta njihova nova nauka.

U Istraživačkom centru sreće na Državnom univerzitetu u Seulu tvrde da, ukoliko su učitelji/ce sretni, i đaci će biti sretni. Uprkos njegovanju ovakvih stavova, kada se ocjenjuju, diljem svijeta, u obzir se uzima samo njihov napredak u smislu ispunjavanja godišnjih obaveza, uz nešto rezultata testova i prosječnu ocjenu učenika/ca. Ovakvo jednodimenzionalno ocjenjivanje može dovesti do unapređenja ili im može uništiti nastavničku karijeru.

Psihologija već odavno povezuje sreću sa nizom atributa koji doprinose boljem obrazovanju, kao što je jak imuni sistem te bolje ocjene od strane učitelj(ic)a, kao i direktor(ic)a. Skala zadovoljstva životom (SWLS), Raspored pozitivnog i negativnog afekta (PANAS), te Skala subjektivne sreće (Internacionalni forum o obrazovanju Seul, 2013) samo su neki od dostupnih akumulatora sreće. Na isti način na koji rangiramo učitelj(ic)e, rangiramo i države. Iako je Koreja rangirana kao jedna od dvije najbolje države kada su u pitanju akademski rezultati testiranja (Pearson, 2013), kada je u pitanju Happy Planet Index (New Economics Foundation, 2013), ova zemlja se nalazi na 63. mjestu, od ukupno 151 države.

Kada samo pomislimo šta bi Južna Koreja mogla postići kad bi njeni đaci, osim što postižu najbolje rezultate, postali i sretniji. Na ručku poslije konferencije predložio sam: „Ukoliko smo zaista ozbiljni po pitanju sreće u smislu ishoda obrazovanja djece, zašto je ne bismo mjerili i na taj način ocjenjivali i učitelje, zajedno sa uspjesima koje postignu njihovi đaci?“ Energija i posvećenost koju Južna Koreja ulaže i zbog čega ima takav rejting je nevjerovatna. Međutim, takav uspjeh je, prije svega, pokazatelj koliko su učenici/e spremni za ono što se nalazi u tim testovima, a što obično ne podrazumijeva neke druge stvari. Ne možemo ni zamisliti šta bi se desilo kada bi, uz svu fokusiranost i odlučnost, oni svoje ciljeve postavili na nešto važnije: sintezu sreće i odličnih rezultata.

Širom svijeta ocjenjujemo i plaćamo učiteljice i učitelje, dajemo im bolje plaće ili ih otpuštamo, a sve u zavisnosti od rezultata njihovih đaka na testovima. Šta bi se desilo ukoliko bi naša strategija ocjenjivanja predstavljala balans između testiranja akademskih vještina i testiranja sreće? Jer sreća jeste mjerljiva i ova spoznaja je možda najveće dostignuće ovogodišnjeg Foruma u Seulu. Možemo li se baviti srećom i procjenom znanja naših učenika/ca koristeći iste parametre koje koristimo za druge obrazovne ciljeve? Ako u nekoj zemlji počnemo ocjenjivati učitelj(ic)e na osnovu kombiniranih akademskih i rezultata sreće, oni će imati razloga za zahvalnost i zasigurno će zaslužiti pažnju za svoje uspjehe.

Stuart Grauer je učitelj, osnivač škole Grauer u Encinitasu, u Kaliforniji, te osnivač koalicije 'Male škole'. Povjerenik je i konsultant u mnogim školama diljem svijeta, te autor knjige 'Real Teachers'.

Izvori:

  • 2013 Seoul International Education Forum, p. 136. (Seoul Education Research and Information Institute.)
  • Economist Intelligence Unit, Pearson (2012). The Learning Curve. Retrieved from: http://thelearningcurve.pearson.com/the-report
  • New Economics Foundation (2013). Retrieved from: http://www.happyplanetindex.org/data/
  • Salmon, Andrew. South China Morning Post, February 26, 2013.
Autor: Stuart Grauer za Smart Blogs
Prevela: Merima Dervišić 

Najnovije

Izvještaj žirija nakon konkursa Šta je tebi AI

Ni žiriju nije bilo lako

Školegijum redakcija

Objavljujemo pobjednike konkursa Šta je tebi AI?

Školegijum redakcija

Razglednice iz Jajca

Nikad kasno za učenje i zabavu

Josipa Kulenović

Razglednice iz Tešnja, Doboja, Maglaja 3

Od čilanja do ćutanja

Mirela Buljubašić

Poznata imena autora/ica pet najboljih radova

23. februara tri prvoplasirana

Školegijum redakcija