Nova čitanja

U školi O Gazi

Udžbenici historije o Jevrejima i Palestini

Nura Varcar

13.11.2023

U udžbenicima historije nalazi se mnoštvo podataka iz ljudske povijesti, ali je nemoguće dobiti potpunu predstavu o nekom historijskom procesu.

Ilustracija: Pixabay

U jednoj osnovnoj školi je nedavno, komentarišući rat između Izraela i Palestine, odnosno između Jevreja i Palestinaca, jedan učenik olako ocijenio da je Hitler bio u pravu što je želio istrijebiti Jevreje. Nastavnica ga je pitala šta misli o tome da za nekoliko godina neko kaže da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić bili u pravu kada su izvršili genocid u Srebrenici, što je kod učenika otvorilo i drugu perspektivu. I dok se i nastavnici i učenici svrstavaju u navijačke grupe, ministarstva i zavodi ili instituti ne daju nikakve preporuke učiteljicama, nastavnicima i profesoricama kako u školi govoriti o ratu u Gazi. 

Đaci se prvi put sreću s ratovima kada uče o drevnom Egiptu. Na mnogim mjestima se spominje rat, ali nigdje nema definicije rata, kada su ljudi počeli ratovati i šta je bio uzrok prvih ratova u historiji čovječanstva. O starom Izraelsko-judejskom carstvu nema pomena u udžbeniku, ali se spominju države Sumer, Akad, Asirija i Babilon. Jevreji i Palestina se spominju tek u podnaslovu Pojava kršćanstva u kontekstu pojašnjenja da su u vrijeme rođenja Isusa Krista Jevreji očekivali Mesiju ili spasitelja koji će obnoviti nekad veliko Judejsko carstvo. U građi o tom periodu nema ni riječi o judaizmu, odnosu Jevreja prema kršćanima. Spominje se Novi zavjet, a o Starom zavjetu nema ni slova.

O historiji Jevreja i Palestinaca i o dešavanjima na području Gaze kroz stoljeća se uči iz udžbenika historije za 6. razred osnovne škole – jedini udžbenik odobren za korištenje u Federaciji BiH u školama koje rade po bosanskom programu je udžbenik Izdavačke kuće Nam iz Tuzle, čiji su autori Izet Šabotić i Mirza Čehajić. 

Iz udžbenika historije za 7. razred (Autori Edis Dervišagić, Hadžija Hadžiabdić, Alen Mulić i Vahidin Mehić, Izdavačka kuća Bosanska knjiga Sarajevo) učenice mogu saznati da je područje Palestine do sredine 7. stoljeća bilo u sastavu Bizantskog carstva, a onda pada pod vlast Arapa koji su primili novu vjeru, islam, odnosno ušlo je u sastav Omejadskog, a kasnije Abasidskog halifata. Palestina se u ovom udžbeniku spominje još u nastavnoj jedinici Pojava kršćanstva na prostoru Palestine

Udžbenik daje informacije o pojavi kršćanstva na prostoru Palestine i o Križarskim ratovima koje je u 11. stoljeću organizirala Katolička crkva s ciljem oslobađanja svetih mjesta u Palestini, konkretno Jeruzalema koji je bio pod vlašću muslimanskih Arapa. Nema objašnjenja zašto je Jeruzalem sveto mjesto za kršćane, niti o odnosu islama prema kršćanstvu, a ni obratno. Nema objašnjenja zašto je Jeruzalem sveto mjesto Jevreja, kršćana i muslimana, iako je ono kolijevka tri monoteističke religije (judaizma, kršćanstva i islama). Ovo je područje kroz historiju bilo poprište mnogih bitaka, kao što je i sada. Uz vjerski, kroz historiju je imalo veoma važan ekonomski značaj jer se preko tih prostora odvijala cjelokupna trgovina između Istoka i Zapada. Iz konteksta i na osnovu karata đaci mogu saznati da je područje Palestine od 16. stoljeća u sastavu Osmanskog carstva koje je bilo islamska država. Uzgred se spominje da su Jevreji iz Španije nakon pada Granade 1492. godine počeli doseljavati na teritoriju Osmanskog carstva. 

O Palestini učenice i učenici mogu pročitati još samo nekoliko rečenica u udžbeniku historije za 9. razred (Autori Izet Šabotić, Mirza Čehajić, Izdavačka kuća Nam Tuzla), konkretno iz teksta o izraelsko-arapskim ratovima, odnosno britanskom mandatu nad Palestinom i početku masovnog doseljavanja Jevreja u Palestinu, o proglašenju Republike Izrael 1948. godine i širenju Izraela na štetu Palestine. 

U udžbeniku historije nalazi se jedan odlomak posvećen holokaustu, odnosno sistematskom istrebljenju Jevreja i drugih naroda niže rase za vrijeme Drugog svjetskog rata, koje je provedeno u evropskim zemljama pod kontrolom nacističke Njemačke i njenih saveznika.

Iz udžbenika historije se ne može saznati otkud Jevreji u Evropi, a ni zašto su se početkom 20. stoljeća željeli doseliti baš u Palestinu. U njima je mnoštvo podataka iz ljudske povijesti, ali je nemoguće dobiti potpunu predstavu o nekom historijskom procesu. 

Od metalnog doba historija čovječanstva je puna ratova, tako da su i udžbenici historije puni informacija o ratovima, o uzrocima, ratnoj tehnici, toku ratova, posljedicama ratova, pobjednicima i poraženima, a nema informacija o izgradnji koncepta tolerancije, koncepta slobode i koncepta izgradnje mira kroz historiju. Zar mogu škole biti mjesta pomirenja, ako je nastavni sadržaj fokusiran na rat, a ne na mir!? 

Da bi izučavanje historije bilo smislenije i korisnije za izgradnju mira neophodno je hronološki pristup izučavanja historije ljudskog društva zamijeniti tematskim. Trebalo bi izdvojiti ključne teme za razumijevanje sadašnjosti, među kojima se mora naći historija monoteističkih religija judaizma, kršćanstva i islama. UO

 

Napomena: članak je dio serijala kojim ŠKOLEGIJUM traga za odgovorima na pitanje kako govoriti u školi o aktuelnim temama koje potresaju javni prostor: školi, O Gazi
 

Najnovije

Objavljujemo pobjednike konkursa Šta je tebi AI?

Školegijum redakcija

Razglednice iz Jajca

Nikad kasno za učenje i zabavu

Josipa Kulenović

Razglednice iz Tešnja, Doboja, Maglaja 3

Od čilanja do ćutanja

Mirela Buljubašić

Poznata imena autora/ica pet najboljih radova

23. februara tri prvoplasirana

Školegijum redakcija

Pravopisni amandman

U funkciji stvarnih potreba građana/ki

Nenad Veličković