Medijska kultura

Svjetski mediji o obrazovanju

5 praksi koje bi univerziteti trebali nastaviti i nakon pandemije

Merima Dervišić

06.04.2021

Korištenje tehnologija, kreativnost u ocjenjivanju, partnerstvo sa studentima, mijenjanje sistema... to su pandemijska iskustva koja treba primjenjivati i kasnije.

Ilustracija: fizkes / Shutterstock.com

Iako je pandemija značajno poremetila rad univerziteta, u proteklih 12 mjeseci vidjeli smo kako je univerzitetsko osoblje, ali i sami studenti i studentice, uspjelo na drugačiji način organizirati svoje dužnosti i odlučno i kreativno prebroditi mnoge od problema s kojima se susretalo. Paul Cowel, predavač na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Stirling u Škotskoj, ukazuje na pet promjena u radu univerziteta za koje smatra da ih treba zadržati i nakon pandemije.

 

Tehnologije u procesu učenja

Moj istraživački dio posla usmjeren je na ekonomsko ulaganje i ponašanje studenata i studentica na univerzitetima. Zbog toga mi je bilo lako uvidjeti kako postoji mnogo mogućnosti za korištenje tehnologije u svrhu učenja van učionice.

Ranije smo online platforme koristili tek kao virtualne biblioteke, a ne kao mjesto za učenje, a sada smo naučili da te biblioteke možemo koristiti da se povežemo i jednostavno uključimo u razgovor, ali i da naučimo više. Video i interaktivni sadržaji sada su način na koji se uči, a online prostori za diskusiju daju nam priliku da razmjena ideja ostane negdje zapisana.

 

Aktivnost na nastavi

Mogli bismo diskutovati o tome šta znači biti aktivan. Nažalost, u većini slučajeva to znači jednostavno dolaziti na predavanja i vježbe. Sada kada niko nije u stanju fizički prisustvovati predavanjima, moramo razmisliti o aktivnosti na času. Online diskusije i interakcija dat će nam jasnu sliku o tome koliko studenti rade, ali će i onima s drugačijim obavezama (briga o porodici, dodatno zaposlenje i slično) dati priliku da se uključe i na jednostavniji način pokažu interesovanje.

 

Kreativnost u ocjenjivanju

Masovna testiranja, finalni pismeni i usmeni ispiti u doba pandemije nemoguća su misija. Problem je u tome što oni nikada nisu išli u korist zdravlja studenata i studentica, ali i u činjenici da ne daju jasnu sliku o vještinama kao što je kreativnost. Štaviše, ovakva testiranja nemaju nikakve veze sa stvarnim životom nakon završetka studija. Korištenje udžbenika, analiza slučaja, kratkih prikaza, pravljenje podcasta, videa ili blogova potiče radoznalost i akademsko istraživanje. Ocjenjivanje ovih aktivnosti dio je učenja i zbog toga s njim trebamo nastaviti.

 

Partnerstvo sa studenticama i studentima

Kako bi online nastava bila uspješna, potrebno je da predavačice i studenti rade zajedno, pa neki univerziteti uspostavljaju partnerske odnose između njih. Najčešće se radi o dizajniranju ili ocjenjivanju, ali i redovnom davanju povratnih informacija predavačima i predavačicama.

 

Mijenjanje sistema

Iako je kombinacija predavanja i vježbi najčešće standard, danas znamo da ovakav sistem nije uvijek najbolji. Nakon što smo, kao predavači, u kratkom periodu morali osmisliti kako gradivo predavati online, polako uviđamo koji su to sadržaji pogodni za određene aktivnosti, a koji nisu, i za koje moramo naći bolja rješenja. Vidjeli smo koliko korisna može biti praksa vršnjačkih instrukcija, kada neki od studenata preuzima ulogu predavača, ali i virtuelnih posjeta prostorima koji su daleko i koje nije moguće fizički posjetiti.

Izvor: The Conversation: COVID-19 has changed university teaching – here are five things to stick with in the future

Najnovije

Svjetski mediji o obrazovanju

Zašto je Instagram za djecu loša ideja

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Hoće li fakulteti primati nevakcinisane studente i studentice?

Merima Dervišić

Značaj medijske pismenosti u stanju panike

Uloga lijeka za virus SARS-CoV-2 u obrazovanju ili kako smo shvatili da ne mislimo

Marko Ban

Svjetski mediji o obrazovanju

Osnovci u školu moraju pješke

Merima Dervišić

U njihovim cipelama

Kad kasne važne informacije

Edina Međić