Nastavnička pitanja

Fizika i Dan pronalazača

Nauku treba uvesti u petom razredu

Maksuda Muratović

16.10.2020

Izvođenjem ogleda koristeći metalni autić, plastičnu lopticu i mandarinu što plutaju ili tonu u vodi đaci su naučili osnovne naučne pojmove.

Ilustracija: PxHere

Učenici fiziku u osnovnoj školi imaju po nastavnom planu i programu tek u sedmom razredu, ali ja sam povodom Dana pronalazača, koji po školskom kalendaru za Tuzlanski kanton obilježavamo 12. oktobra, bila pozvana da đacima petog razreda u Prvoj osnovnoj školi Živinice govorim o fizici. Tema predavanja bila je Poznati fizičari i njihovi izumi, a cilj je bio da djeci, osim što ću ih podsjetiti na pronalazače koji su nam omogućili lakši svakodnevni život, fiziku predstavim kao zanimljivu nauku koja prati prirodne procese, da razbijemo predrasude da je ona strašna, teška i dosadna. Ovaj susret me ojačao u uvjerenju da učenice i učenici u petom razredu razumiju fiziku i da im je zanimljiva ako im se predstavi na pravi način.

Dan pronalazača tradicionalno se održava svake godine u većini država svijeta. Međutim, ovisno o zemlji, datumi obilježavanja su različiti: u Argentini 29. septembra, na dan kada je rođen Laszlo Jozsef Biro, pronalazač hemijske olovke; u zemljama njemačkog govornog područja – Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj 9. novembra, na rođendan Hedy Lamarr, glumice koja je tokom Drugog svjetskog rata otkrila visokosofisticirani komunikacijski sistem koji je pomogao u pomorskom ratu na Atlantiku protiv Njemačke, a inicijativu za taj dan pokrenuo je berlinski pronalazač i poduzetnik Gerhard Muthenthaler; u SAD-u 11. februara, na rođendan fizičara Thomasa Alve Edisona, pronalazača električne sijalice s niti od ugljena.

Svoje predavanje ili prezentaciju počela sam kratkim crtanim filmom o Arhimedu i svi smo se slatko smijali, a potom smo zajedno izvodili jednostavne oglede. Najviše ih je zaintrigirao ogled Pluta ili tone.

Na moje pitanje kako to da i veoma veliki brodovi plivaju po površini vode, a ne tonu, jedan od učenika rekao je da je to zato što nemaju rupu, a drugi da je to zahvaljujući Arhimedu koji je otkrio silu potiska kada se kupao u kadi. Djeca su već nakon odgledanog crtanog filma o Arhimedu i jednostavnih ogleda shvatila neke prirodne procese! Naučila su bez ijedne napisane formule, definicije ili zakona da neki predmeti mogu da plutaju zahvaljujući sili potiska.

Izvođenjem ogleda koristeći metalni autić, plastičnu lopticu i mandarinu što plutaju ili tonu u vodi đaci su naučili osnovne naučne pojmove: održavanje na površini, istiskivanje, pomjeranje, površinski napon, gustina, pritisak, težina. Iako su ovo sofisticirani pojmovi, upoznavanje djece u ranom uzrastu s njima vodi do toga da u kasnijem razvoju lakše razumiju složenije pojave. Oni upoređuju i eksperimentišu s predmetima različite veličine, oblika i dimenzija. Kasnije na osnovu svojih iskustava mogu početi predviđati rezultate i donositi zaključke. Izvodeći oglede pliva – tone djeca dobiju mnogo prilika za motoričko eksperimentiranje s vodom, u čemu uživaju i uče. Mogu pretpostaviti da li će neki predmeti plutati ili će potonuti, a zatim će ih staviti u vodu da provjere tu pretpostavku. Za domaći zadatak trebaju u vodu dodati so ili šećer i predviđati, posmatrati ima li promjena, odnosno da li predmeti koji plutaju u slanoj vodi tonu u slatkoj ili ne, i zašto.

Na kraju predavanja dobili su zadatak da na papiriće napišu je li im svidjelo i zalijepe ih na tablu. Većina đaka pisala je da je predavanje bilo prelijepo, da su ogledi s jajetom najbolji, da su naučili nešto novo i da im se mnogo dopala fizika, da se raduju višim razredima kada će je učiti, i tako dalje.

A ja sam naučila da nikada ne treba procjenjivati ili ispravljati dječije odgovore, nego ih potaći da dalje istražuju i potvrde ili opovrgnu svoju pretpostavku. Nauka je baš to, i djeca je lako uče ako ih malo potaknete i date im slobodu da misle i kreiraju! U ovom uzrastu ona mogu svojim riječima objasniti svoje pretpostavke, odnosno zašto se nešto dogodilo. Shvatila sam da ih na početku izučavanja neke nauke ne trebamo učiti da recituju definicije, zakone ili da pamte algebarske oblike; insistiranje na memorisanju raznih definicija čije značenje ne razumiju potpuno je neučinkovito i kontraproduktivno. Učenici često imaju teškoće s povezivanjem naučnih pojmova s prirodnim pojavama koje opažaju i zato ih trebamo učiti da u svakodnevnim iskustvima razumiju nauku i da vjeruju u njenu primjenu.

Nakon ovog susreta još čvršće sam uvjerena da u osnovnim školama fiziku kao predmet treba uvesti već u petom i šestom razredu i samo izvoditi oglede. Dakle, nastavni plan i program treba pojednostaviti i povezati s drugim prirodnim naukama, a udžbenike prilagoditi učeničkoj perspektivi.

Mislim da sada u nastavnim planovima i programima za fiziku i u udžbenicima nema više eksperimenata i ogleda jer imamo malo časova: u 3. i 4. razredu gimnazije planiran je samo jedan čas fizike sedmično; u školama nemamo opreme za provođenje nastave temeljene na eksperimentima; autori udžbenika naklonjeni su teorijskom dijelu fizike, a možda je nekima lakše sastavljati zadatke ili prepisivati iz drugih udžbenika nego napisati pripremu za ogled ili laboratorijsku vježbu. Olakšavajuće je to što nastavnik ima mogućnost da bira koliko će vremena posvetiti kojoj nastavnoj jedinici i koje će specifične ciljeve odabrati. On ima do 30% slobode u izboru nastavnih sadržaja preko kojih vjeruje da može postići propisane opće ciljeve, pa može uvoditi oglede gdje smatra da je neophodno. Činjenica jeste da se za ogled nastavnice moraju više pripremiti, da pribor uglavnom moraju same nabaviti, ogled na času izvesti uz visoki stepen opreza, ali će dobiti rezultat – djeca će naučiti nastavnu jedinicu iz fizike s razumijevanjem i pamtiti je.

Novi sadržaji putem ogleda, nastave u prirodi i istraživačke nastave karakteristične za fiziku mogu značajno doprinijeti stvaranju potrebnog proceduralnog znanja kod učenika i učenica. U gradu Meranu 1905. godine održana je velika konferencija na kojoj je razmatrana problematika nastave prirodnih predmeta i matematike u njemačkim srednjim školama i zaključeno je da se nastava fizike mora temeljiti na ogledima i eksperimentima, da se za nju moraju planirati vježbe, da se ova nauka ne smije smatrati samo primijenjenom matematikom.

Najnovije

U njihovim cipelama

Dan učitelja

Edina Međić

Radmila Rangelov Jusović, izvršna direktorica Centra za inovacije u edukaciji Step by Step

Obrazovanje je prostor za rast

Rubina Čengić

Nasilje nad nastavnicima u školama

Mala anketa za teške spoznaje

Amna Dervišagić

Pred početak nove školske godine

Online nastava – za i protiv

Saša Knežević

U Bosni i Hercegovini ne postoje kriteriji za izbor udžbenika

Analiza treba dati odgovore, a ne praksa

Edina Međić