Obrazovna politika

Nakon maratonske sjednice Skupštine KS o obrazovanju

Slijedi još jedna naopaka reforma

Arifa Isaković

26.10.2019

Obezbijedite dosljedno provođenje pravilnika i imat ćete kvalitetan kadar, a u reformi se fokusirajte na kreiranje kvalitetnog nastavnog plana i programa.

Foto: Sjednica Skupštine KS / TVSA

S nevjericom čitam medijske izvještaje o zaključcima Skupštine Kantona Sarajevo o unapređenju obrazovanja i nadam se da su netačni.

Među prvim mjerama za unapređenje obrazovanja je uspostavljanje modela licenciranja prosvjetnih radnika u predškolskim, osnovnim i srednjim odgojno-obrazovnim ustanovama. Cilj licenciranja je, prema medijskim navodima, obezbjeđivanje kvalitetnog obrazovno-odgojnog kadra. Ovo je jedna od onih vijesti od kojih mi se momentalno diže tlak i obuzima me ljutnja u tolikoj mjeri da mi nakon veoma napornog radnog dana nije teško napisati ovaj tekst.

Ne mislim da sam najbolja, ali znam da sam kvalitetna nastavnica, i poslije dvadeset godina rada u školi, praćenog ocjenjivanjem moga rada, formalnim i neformalnim stručnim usavršavanjem koje sam sama finansirala, najavljeno licenciranje me samo navodi na misao da napustim ovaj posao i ovu državu, kao što su je napustili moja sestra, brat, sestrići i drugi rođaci i prijateljice.

Poštovani zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo, prosvjetnim radnicima u predškolskim, osnovnim i srednjim školama licenciranje, a onima na fakultetima autonomija!? Uvođenjem licenciranja nastavnica i nastavnika prije ćete iz učionica otjerati kvalitetne nastavnike nego što ćete stvoriti kvalitetan odgojno-obrazovni kadar. U okviru mog pedagoško-psihološkog obrazovanja među obaveznom literaturom je bila knjiga Profesionalna orijentacija. U njoj su, između ostalog, navedene fizičke i mentalne osobine koje trebaju posjedovati prosvjetni radnici, odnosno studenti nastavničkih fakulteta. U evropskim državama sa kvalitetnijim obrazovnim sistemom na nastavničke fakultete se mogu upisati samo najbolji, a u BiH ih može upisati i završiti svako ko ima dovoljno novca da plati školarinu!

 

Pročitajte također — Reforma obrazovanja u kružnom toku bez izlaza: Kurikulumi koji podržavaju fragmentirani obrazovni sistem

 

U svojoj nastavničkoj karijeri sam imala priliku vidjeti odnos Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo prema nastavnicama koje neprestano rade na stručnom usavršavanju. Godine 2010. sam Odlukom Školskog odbora proglašena tehnološkim viškom na trećinu radnog vremena. Školski odbor je postupio po Pravilniku (Pravilnik sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelomično ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upražnjenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama na području Kantona Sarajevo) i dogodilo se da sam ja, koja od svih uposlenica ima duplo više bodova po stručnom usavršavanju, bila tehnološki višak. Podnijela sam žalbu Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH i Gender centru FBiH. Institucija ombudsmena je uputila Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Preporuku da se izmijeni Pravilnik jer ga je ocijenila diskriminatornim. Ali Pravilnik nije promijenjen! Ja sam bila raspoređena u Osnovnu školu Vladislav Skarić na dva radna dana. Podnijela sam žalbu Školskom odboru Osnovne škole Vladislav Skarić zbog toga što je moja 40-satna radna sedmica bila 50-satna! Školski odbor me, sa tri glasa za i dva protiv, oslobodio obaveze boravka u školi kad nemam nastavu. Nakon toga direktorica je, uz pomoć stručne savjetnice za historiju, počela s prijetnjama i ponižavanjima, o čemu sam obavijestila Ministarstvo, ali reakcije nije bilo. Moja 40-satna radna sedmica je izgledala ovako: Osnovna škola Hašim Spahić u Ilijašu: 15 časova historije, čas odjeljenske zajednice i drugi poslovi u vezi s razredništvom, rad u stručnim organima škole, dežurstvo, historijska sekcija, četiri nastavna plana i programa; Osnovna škola Vladislav Skarić: šest časova historije, rad u stručnim organima škole, dežurstvo, novinarska sekcija sa uređenjem školskog lista. (Sama sam radila na školskom listu, dok u drugim školama taj posao rade najmanje tri nastavnika!) Te godine sam od stručne savjetnice za historiju dobila ocjenu zadovoljava, a u svojoj matičnoj školi od Komisije za ocjenjivanje nastavnika nikad nisam dobila nižu ocjenu od naročito se ističe! Zar može biti nesposobna nastavnica koja je sve ove poslove uspješno završila i, uz sve to, odbranila svoj magistarski rad!? Iako sam završila postdiplomski studij i stekla zvanje magistra historijskih nauka – i dalje sam obavezna na stručno usavršavanje po programu Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, kao i nastavnici sa višom stručnom spremom, i nemam veću plaću!? Imam samo više problema. Sad ću morati proći i licenciranje koje će se vršiti na osnovu stručnog usavršavanja i pohađati seminare, a događa se da više o temi znam nego predavači i predavačice!

 

Slika 2

 

Nastavnici se trebaju usavršavati, ali Ministarstvo priznaje samo kolektivno stručno usavršavanje, po kojem nećeš steći višu stručnu spremu od one koja je propisana za nastavnike u osnovnoj školi, koliko god seminara pohađao. Praktično, nastavnice trebaju biti samo publika onima koji drže predavanja (za koja su dobro plaćeni), dok u praksi nemaju mnogo koristi od tih predavanja.

Poštovani zastupnici, od 2004. godine u predškolskim ustanovama, osnovnim, srednjim školama i domovima učenika primjenjuje se Pravilnik o ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja, i nastavnici se ocjenjuju svake dvije godine, a od 2013. godine i Pravilnik sa kriterijima za prijem radnika u radni odnos u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama na području Kantona Sarajevo. Ako samo obezbijedite dosljedno provođenje ova dva pravilnika, imat ćete kvalitetan odgojno-obrazovani kadar, a u daljoj reformi obrazovnog sistema fokusirajte se na kreiranje kvalitetnog nastavnog plana i programa, opremanje škola nastavnim sredstvima i stručnom literaturom i na kvalitetne i pravedne pedagoške standarde i normative. Navodim PRAVEDNE pedagoške standarde i normative jer sada imamo situaciju da jedni nastavnici rade u dvije ili više škola, u toku školske godine imaju četiri i više redovnih i po desetak individualnih nastavnih planova i programa, u odjeljenjima imaju i do 30 učenika i učenica, dok drugi rade u jednoj školi sa dva ili tri nastavna plana i programa, a u odjeljenjima nemaju ni 18 učenika.

Smanjite broj đaka u odjeljenjima VIII i IX razreda jer je veoma teško raditi sa pubertetlijama, pogotovo ako ima više učenika sa teškom porodičnom situacijom. Da, trebaju nam psiholozi u školama, ali ne za rad u kancelarijama, nego za rad u učionici. Razgovarala sam s učenicama i učenicima i svi bi voljeli imati psihologiju kao školski predmet.

Poradite na tome da nastavnice koje rade u više škola imaju jednu platnu listu, da ne moramo samo zbog toga što radimo u više škola čekati u redovima u poreskim ispostavama da bismo predali GIP-obrazac, da ne moramo dostavljati po šest doznaka za bolovanje i time opterećavati zdravstvene radnike i u bolesnom stanju dostavljati doznake na više adresa.

Poštovane zastupnice, vi ste održale maratonsku sjednicu o reformi obrazovanja, a ja bih mogla da napišem maratonsku listu prioritetnijih mjera za unapređenje obrazovanja od licenciranja nastavnika i nastavnica, ali neću. Vi ste plaćene da kreirate reformu obrazovnog sistema, a ne ja.

Najnovije

Loša obrazovna alternativa

Nacionalizam vs. nacionalizam

Saša Buljević

Izgubljeno u printanju

Đaci kao džokeri

Ines Haskić

Reforma obrazovanja u kružnom toku bez izlaza

Kurikulumi koji podržavaju fragmentirani obrazovni sistem

Arifa Isaković

Slobodno tržište znanja

IT Akademija, Jala Brat i obrazovanje

Anes Osmić

Izvještaj sa okruglog stola o inkluziji u obrazovanju

Mnogo je neusklađenosti

Rubina Čengić