Nastavnička pitanja

Naučna istraživanja sa gimnazijalcima

Vole piće iz limenke, ali ne znaju o štetnosti aluminija

Amna Dervišagić

19.09.2019

Djeca su na projekat sjajno reagovala; rekla su: Napokon nas neko pita nešto korisno.

Foto: indyeyes / Shutterstock.com

Septembar se u svijetu obilježava kao mjesec Alzheimerove bolesti. World Alzheimer's Month je međunarodna kampanja koja se provodi s ciljem podizanja svijesti i smanjivanja stigme o demenciji. Svjetski dan Alzheimerove bolesti pokrenut je 2012. godine i obilježava se svakog 21. septembra u godini.

Tražeći informacije o uzrocima nastanka Alzheimerove demencije (AD) saznala sam koliko sveprisutni aluminij može biti štetan po zdravlje. Hipoteza da on značajno doprinosi AD-u temelji se na vrlo čvrstim dokazima. Čitajući različita štiva nametnula mi se ideja da sa djecom uradim nešto na ovu temu. Tako sam u okviru odjeljenske zajednice pokrenula projekat All of Al ili Sve od aluminija.

Ideja je bila da istražimo opću informisanost i stavove đaka Opće gimnazije Bosanska Krupa o količini potrošnje napitaka iz aluminijskih limenki u Bosanskoj Krupi i o štetnosti aluminija po ljudsko zdravlje.

Uključila sam učenice i učenike prvih, drugih i četvrtih razreda.

Plan je bio anketirati đake, provjeriti u osam ugostiteljskih objekata i tri nasumice odabrana supermarketa koliko limenki prodaju tokom sedmice, prebrojati bačene aluminijske limenke na sedmičnom nivou i izračunati koliko bi struje dobili reciklažom tih limenki.

Za učenike Gimnazije organizovala sam radionicu na temu Koliko je aluminija u limenci, ali i kako napraviti proračun štednje energije recikliranjem, kako izraditi promotivne brošure i edukativne postere, web-stranicu.

S ovim projektom aplicirali smo na naučnu olimpijadu u Sarajevu (Burch Olympiad), gdje su nas predstavljali  Armin Marić i Šejla Jusić. Naš projekat je uvršten u 100 najboljih u kategoriji Imam ideju.

 

Aluminij je srebrnobijeli mekan i sjajan metal. Poslije kisika i silicija je najrašireniji element i najčešći metal u Zemljinoj kori, gdje dolazi kao sastavni dio boksita iz kojeg se dobiva, gline i mnogih stijena. Lagan je, može se kovati, valjati u vrlo tanke listiće. Industrijskom revolucijom pokrenute su mnoge promjene u okolišu čovjeka. Danas, nakon više od 150 godina od industrijske revolucije, spoznajom sastava tla, zraka i vode, a uz novootkrivene tehnologije, čovjek je počeo prilagođavati uvjete svojim potrebama, koristeći do tada nekorištene ili malo korištene materijale.
 
Velike količine aluminija koriste se za izradu ambalaže u obliku folija, zatvarača, spremnika hrane i biljnih proizvoda, za izradu kuhinjskog pribora. U građevinarstvu, u kombinaciji sa staklom, u obliku panela, ploča za oblaganje zidova i fasada zgrada, za izradu aluminijske stolarije – prozora, vrata i slično. U industriji se koristi za izradu transportnih sredstava, od automobila do aviona.
 
Ovaj metal nema posebnu biološku funkciju. Iako je toliko sveprisutan, za svoje ga životne procese, kao esencijalni element, ne koristi niti jedno živo biće.
 
Aluminij se čak može naći i u atmosferskim aerosolima (chemtrails), što može biti jedan od razloga zašto je tlo postalo zasićeno ovim metalom u količinama toksičnim za biljke, te je i razlog zašto biotehnološke korporacije trenutno rade na razvoju aluminij-tolerantnih GM biljaka.

 

Zamislila sam da kroz anketu i druge aktivnosti utvrdimo koliko su đaci Opće gimnazije Bosanska Krupa informisani o uticaju aluminija na zdravlje, postoji li značajna razlika u informisanosti između dječaka i djevojčica, da li dob učenica utiče na opću informisanost...

Za početak sam među učenicima provela anketu koja se sastojala od devet pitanja, na koja su odgovarali sa da ili ne: pri kupovini omiljenog dezodoransa uvijek pogledam sastav; piće (bezalkoholno) je ukusnije iz limenke; depozit aluminija u mozgu povezan je sa pojavom Alzheimerove bolesti; praznu aluminijsku limenku bacam u smeće, u bilo koji kontejner; smatram da je u Bosanskoj Krupi potrebno uvesti posebne konteinere za odlaganje aluminijskih limenki; aluminij se lako reciklira; aluminij je nekad bio jako skup; pri kupovini soka najčešće se odlučujem za onaj u limenci; nabrojte nekoliko proizvoda u okolini koji sadrže aluminij.

Rezultati ankete u kojoj je učestvovao 41 dječak i 87 djevojčica pokazali su da 3,1% pogleda sastav dezodoransa, a da 96,9% to ne provjerava, što pokazuje da nisu informisani o raspravama vezanim za ulogu aluminija u pojavi raka dojke.

Na pitanje je li bezalkoholno piće ukusnije iz aluminijskih limenki čak 70,3% đaka odgovorilo je da jeste, a 29,7% da nije.

 

Slika 1

 

Njih 49,2% je odgovorilo da Alzheimerova bolest ima veze sa depozitom aluminija u mozgu, a 50,8% da nema. U toku anketiranja primijetila sam da određeni broj đaka ne zna šta je Alzheimerova bolest, što ukazuje na potrebu stalne edukacije o svjetskim zdravstvenim problemima. Čak 87,5% anketiranih učenika praznu limenku baca u neoznačene kontejnere, vjerovatno zbog toga što u Bosanskoj Krupi ne postoje mjesta i kontejneri za odlaganje aluminijskog otpada.

Nadalje, 79,7% ukupno ispitanih đaka smatra da Bosanskoj Krupi trebaju posebni kontejneri za aluminijski otpad, što je pozitivan signal da su ekološki osviješteni.

Anketa je pokazala da mali procenat učenika i učenica zna da se aluminij lako reciklira.

Kao razlog zašto ne kupuju piće u aluminijskoj ambalaži naveli su da je ono skuplje.

U osam ugostiteljskih objekata i tri supermarketa, gdje su mnogi bili skeptični oko ciljeva našeg istraživanja pa su vjerovatno isticali manje brojke o potrošnji limenki, utvrdili smo da samo u tim objektima sedmično bace 300 limenki. Preračunom smo dobili podatak da bi od te količine limenki mogli dobiti energije za 714 sati neprekidnog rada električne sijalice ili 537 sati neprekidnog rada LCD TV-prijemnika ili 90 sati neprekidnog rada mikrovalne peći.

 

Alzheimerova bolest (Alzheimerova demencija, AD) je progresivna degenerativna bolest središnjeg nervnog sistema koja se očituje gubitkom nervnih ćelija u moždanoj kori. Još su stari grčki i rimski pisci opisivali simptomatologiju i znakove bolesti. Alzheimerova bolest je najčešća vrsta demencije i pojavljuje se s učestalošću od 5% oboljelih u dobi iznad 50. godine te 50% oboljelih u osoba iznad 80 godina života. AD je najčešći uzrok demencije kod osoba iznad 65 godina života.
 
Smatra se da je aluminijum jedan od etioloških činilaca u nastanku dijalizne encefalopatije i Alzheimerove demencije.
 
Aluminij lako prolazi krvnomoždanu barijeru i ulazi u mozak. Starenjem slabi mogućnost njegovog otplavljivanja i dolazi do povećane sklonosti akumulaciji u moždanim stanicama. Unosu aluminija putem hrane najviše doprinose aditivi, te migracija iz opreme ili kuhinjskog pribora.
 
Procjenjuje se da će do 2050. godine više od 135 miliona ljudi diljem svijeta imati demenciju!

 

Na kraju sam organizovala radionicu s nazivom Koliko je aluminija u limenci. Aluminijske limenke su zaista lijepa pakiranja. Atraktivne su, lagane, jeftine i sigurne. Njihov način proizvodnje i konstrukcija omogućuju reciklažu uz veoma malo napora. Sirovina za pravljenje ovih limenki je, naravno, aluminij, koji se dobiva iz rude boksit. Američki proizvođači aluminija uvoze boksit prvenstveno iz Jamajke i Gvineje. Aluminijska baza za limenke sastoji se uglavnom od aluminija, ali sadrži i male količine drugih metala: 1% magnezija, 1% mangana, 0,4% željeza, 0,2% silicija i 0,15% bakra. 

Ono što sam željela pokazati djeci je koja količina aluminijske folije je ekvivalent masi jedne limenke za gazirani napitak. U tu svrhu smo koristili preciznu vagu, limenku od nekog bezalkoholnog napitka, aluminijsku foliju i kalkulator. Izvagali smo praznu limenku i njena masa je iznosila 13,2 grama. Onda smo izvagali toliko aluminijske folije i uporedili kolika je dužina trake ekvivalentna toj masi; pokazalo se da je to količina dovoljna da se učenik drugog razreda obmota trakom.

Djeca su na projekat sjajno reagovala. Rekla su: Napokon nas neko pita nešto korisno. A korisna saznanja i iskustva sam imala i ja – anketa provedena među đacima opravdala je projektnu ideju jer su anketirani pokazali vrlo nisku svijest o mogućoj opasnosti aluminija po zdravlje. Shvatila sam i da su učenici Gimnazije neinformisani o mogućnosti recikliranja i štetnosti aluminija, da ih treba upućivati na informacije poput one da recikliranjem aluminijske limenke dobijemo uštedu energije za rad sijalice dva i po sata; da aluminij u organizmu dovodi do kognitivnih poremećaja, naročito nakon akutne izloženosti; da čuvanje izrazito kisele ili slane tekućine u neprevučenom aluminijskom posuđu mora biti ograničeno da bi se otapanje aluminijuma i ulazak u čuvanu materiju sveli na minimum; da proizvođač neprevučenog aluminijskog posuđa treba dostaviti upute o upotrebi tih proizvoda u kontaktu s izrazito kiselom ili slanom hranom.

 

Kliničke studije pokazuju nerazmjerno visoku učestalost raka dojke u gornjem vanjskom kvadrantu dojke, zajedno s izvještajima o genomskoj nestabilnosti u vanjskom kvadrantu dojke, što upućuje na ulogu lokalno primjenjivanih kozmetičkih hemikalija u razvoju raka dojke – nađene su povišene razine aluminija u neinvazivno prikupljenim tekućinama iz bradavica kod 19 bolesnica s rakom dojke u poređenju sa 16 zdravih ispitanica. Podaci iz jednog poljskog istraživanja pokazuju veću koncentraciju kadmija i aluminija u tkivu sa rakom dojke, te time i mogući odnos između tih metala i raka dojke.
 
Aluminij se veže na stanične receptore estrogena, što znači da može omesti i/ili dovoditi do širenja kod hormonski osjetljivih tkiva. Neki od autora kažu da korištenje antiperspiranta/dezodoransa uz brijanje pazuha može igrati značajnu ulogu u pojavi raka dojke.
 
Aluminijske soli koriste se kao aktivni agens u antiperspirantima.
 
Jedan istraživački tim je skovao novi termin – metaloestrogeni, koji su nova klasa endokrinih razarača, što uključuje i aluminij, antimon, arsenit, barij, kadmij, krom, kobalt, bakar, olovo, živu, nikal, selenit, kositar i vanadat. Ova reklasifikacija onoga što se nekad smatralo hormonski inertnim tvarima trebala bi upozoriti potrošače na značajan zdravstveni rizik vezan uz upotrebu neprirodnih proizvoda koji sadrže ove elemente.
 
Ova spoznaja ima veoma važan uticaj jer je smrtnost od raka dojke uzrokovana širenjem tumora, a ne od prisutnosti primarnog tumora na dojci.
 
Francuska agencija za kozmetičke proizvode (Afssaps, 2011), Norwegian Scientific Committee for Food Safety (2013) i Njemačka agencija za kozmetičke proizvode (BfR, 2014) procijenile su rizike korištenja aluminija u kozmetičkim proizvodima. Ovi izvještaji su potvrdili da, prema sakupljenim podacima i saznanjima, aluminij ne možemo smatrati sigurnim za upotrebu u kozmetičkim proizvodima.

 

Naime, istraživanja pokazuju da na koroziju aluminija u nekim pićima (Coca-Cola, Pepsi, Sprite) utiče više faktora: vrsta osvježavajućeg bezalkoholnog pića, hemijski sastav pića, kiselost, odnosno njegova pH vrijednost, sadržaj CO2, prisutnost konzervansa i ostalih pomoćnih sirovina dodanih tokom proizvodnje pića. Od ovih faktora, najveći uticaj na koroziju aluminija ima kiselost pića (pH), odnosno sadržaj kiselina.

Potpuno sam sigurna da za ovaj projekat Ministarstvo obrazovanja ne zna! Ali i da zna, opet sam sigurna da bi se možda samo interno u kancelarijama dotaklo teme riječima: Pa hej, radi ta žena, fino je to... I samo to. Uostalom, nije ni važno. I ovo sam sve uradila sama: papir za anketu, printanje materijala za prezentaciju na olimpijadi, putne troškove za đake i za sebe sam pokrila ja. Smještaj nam je obezbijedila moja divna prijateljica Šemsa Bibić, a stručni žiri koji nas je ocijenio bio je oduševljen našom profesionalnošću. Iako nismo pobijedili, imali smo predivno iskustvo i otkrili mnogo novih ideja.

Sada planiram uraditi istraživanje o količini buke kojoj su srednjoškolci izloženi u školi i izvan nje, pomoću aplikacije Google Science Journal.

 

Izvori korišteni tokom priprema za istraživanje i samog istraživanja:

Najnovije

O odlučivanju u školama

Ko je pozicija, a ko opozicija u zbornici

Nusret Ahmetović

Konkurs za posao u osnovnim i srednjim školama u Tuzlanskom kantonu

Diskriminatoran pravilnik i dalje na snazi

Anisa Mahmutović

Vrednovanje škola u Tuzlanskom kantonu

U eri e-dnevnika, pišimo olovkom

Smiljana Vovna

Inkluzivno obrazovanje iz perspektive nastavnice

Djeca s teškoćama sada nemaju ni obrazovanje ni rehabilitaciju

Nura Varcar

Drugi strani jezik u školama Tuzlanskog kantona

Francuski i može i ne može, ali turski može svakako

Smiljana Vovna