Nova čitanja

Recenzija

Elma Hodžić i Sanela Husić-Musabašić: Bajka o muzejskom kraljevstvu

Saša Buljević

09.07.2019

Završnom rečenicom autorice dozvoljavaju različita tumačenja, bez smjernica koje bi mogle da utiču na nezavisan razvoj zaključaka i pouka.

Ilustracije: Sanela Husić Musabašić

Sarajevski Historijski muzej izdavač je slikovnice Bajka o muzejskom kraljevstvu kustosice Elme Hodžić i ilustratorice Sanele Husić-Musabašić. U slikovnici je Historijski muzej predstavljen kao kraljevstvo kojim vladaju pametna kraljica Kustosica i ljubazni rječiti kralj Kustos, čiji su podanici Eksponati. Slično kao u priči Noć u muzeju, glavni akteri su Eksponati koji pokušavaju naći rješenje za problematičnu situaciju u kojoj su se našli. Zaplet započinje misterioznim nestankom grijanja, što stvara paniku među promrzlim Eksponatima. Izvrsnom ilustracijom prikazani su najupečatljiviji eksponati iz zbirke Opkoljeno Sarajevo, kao i pojedini ikonski eksponati, naslijeđeni od Muzeja revolucije. Iako su prikazani bez istorijskog konteksta, iz njihovih imena i komičnih ličnosti mogu se otkriti osnovne informacije o vremenu iz kog potiču. Oni pokušavaju pronaći rješenje za nastalu situaciju i, umjesto magične intervencije, kako to često biva u bajkama, svoj problem rješavaju organizovanjem izložbe, te tako uspijevaju da ugriju muzej prisustvom posjetilaca.

Koncept eksponata kao glavnih aktera u slikovnicama o muzeju ne predstavlja novitet. Međutim, u djelima ovog tipa cjelokupna radnja se bazira na fikciji, gdje mistični artefakt postaje meta lopova ili drugih mračnih sila. U slikovnici Bajka o muzejskom kraljevstvu zaplet je zasnovan na stvarnom problemu s kojim se godinama suočava Historijski muzej i koji predstavlja opasnost za eksponate što se tamo nalaze. Upravo u ovoj činjenici leži značaj slikovnice, jer je autorica stvarni problem lagano i duhovito inkorporirala u fikciju.

 

Slika 1

 

U ovom djelu autorice su uspjele da ukažu na ozbiljne posljedice koje nedostatak grijanja ima na eksponate, ali i na jednostavno rješenje koje je, također, primijenjeno u stvarnosti kroz akciju Historijskog muzeja Solidariši se, ugrijmo muzej. Na ovaj način djeca se mogu podstaći na empatiju prema muzejskim eksponatima i radnicima. U boljim vremenima, koja očekuju Historijski muzej i naše društvo, kada će biti nezamislivo da bilo koji muzej bude bez grijanja, slikovnica će koristiti kao napomena i vrijedna refleksija na ne tako svijetlu prošlost.

Slikovnica može poslužiti i kao pedagoško sredstvo, odnosno osnova za radionice tokom kojih bi je djeca mogla pročitati i dobiti zadatak da u Muzeju pronađu eksponate sa ilustracija, te pokušaju saznati više o njima.

Kao nedostatak slikovnice moglo bi se izdvojiti nepostojanje uputa ili zadataka, jer se priča završava pozivom na samostalni rad: Iz ove priče možemo izvesti više zanimljivih pouka, ali nastavite dalje sami... bez pripovjedača. Završnom rečenicom se autorice u postmodernističkom duhu odvajaju od svog djela i dozvoljavaju različita tumačenja, bez smjernica koje bi mogle da utiču na nezavisan razvoj zaključaka i pouka. Taj pristup također ostavlja više slobode muzejskom osoblju za razvijanje radionica, čiji će se metodološki pristup u budućnosti vjerovatno razlikovati od današnjih.

 

Slika 2

 

Slikovnice su odavno sastavni dio pedagoških alata kojima raspolažu muzeji u cilju promovisanja kulturnog naslijeđa, privlačenja najmlađih posjetilaca i posjetiteljica i stvaranja navika posjećivanja tih institucija. Najpoznatija slikovnica je, svakako, Noć u muzeju ilustratora Milana Treneca, koja je doživjela ogroman uspjeh – holivudsku ekranizaciju i novelizaciju. U njoj su, kao što je poznato mnogima koji su gledali istoimeni film, glavni akteri eksponati u njujorškom Muzeju prirodnih nauka koji tokom noći ožive pod uticajem mističnog egipatskog kamena. Prije, a pogotovo poslije ove publikacije, producirano je mnoštvo manje uspješnih slikovnica sa jednakim edukacijskim značajem. Međutim, muzeji u Bosni i Hercegovini rijetko koriste ovaj vid medija da dopru do mlađe publike, tako da je Bajka o muzejskom kraljevstvu itekako dobrodošla.

Najnovije

Komentar

Ne stati na zmiju predrasuda

Nenad Veličković

Pristigli radovi na konkurs za nagradu Šukrija Pandžo

Školegijum redakcija

Filmska beleška

U potrazi za medijem

Dejan Ilić

Filozofija na baušteli, dvanaesti čas

Fukare

Ferhat beg Vuković

Donacija knjiga Semira Osmanagića osnovnim i srednjim školama

Kulturno blago, fenomen ili pseudonauka na policama školskih biblioteka

Saša Buljević