Obrazovna politika

Reforma obrazovanja preko leđa čistačica

Čudesni svijet privatluka u brčanskim školama

Adnan Pečković

07.11.2018

Outsourcing je evropski sistem koji i mi praktikujemo, kaže šef odjela za obrazovanje Brčko distrikta Senad Osmanović.

Foto: Almir Kljuno / Školegijum

Čistoću u osnovnim i srednjim školama u Brčko distriktu održavaju higijeničarke zaposlene u privatnoj firmi koja je angažovana putem tendera. Sve te higijeničarke ranije su bile zaposlene u tim školama, ali je došla reforma. Sada je firma u kojoj su radile izgubila posao čišćenja škola, došao je novi isporučilac usluga, a higijeničarke ili čistačice se našle u nezavidnoj situaciji.

Neke su otišle za Njemačku da njeguju stare. Neke sjede kod kuće kao ja i mole Boga za bolje dane. Jedne su, mali broj njih, molile novog poslodavca da ih primi. Primio ih je uz prigovor i stalno im to na nos nabacuje – ja to smatram mobingom, priča Rasema Karić, jedna od, sada nezaposlenih, nekadašnjih školskih higijeničarki.

Ranije su školske higijeničarke bile uposlenice Vlade Brčko distrikta, tačnije Odjela za obrazovanje, a onda je u novembru 2006. godine, za vrijeme mandata u kom je gradonačelnik bio Mirsad Đapo, prekinut njihov radni odnos.

Školske higijeničarke tada preuzima Agencija za čišćenje RUS, čiji je direktor u tom periodu bio Mirsad Bećirević. Angažuje ih na istim radnim zadacima, ali uz manju platu. Na to je reagovao Sindikat Brčko distrikta.

Ova situacija sa školskim čistačicama je primjer loše reforme. Brčanski Sindikat je odlučio da reaguje, te se izborio da otpuštene čistačice dobiju otpremninu. Iznos otpremnine za stotinjak čistačica iznosio je gotovo 1.500.000 konvertibilnih maraka, što je otprilike 10 do 15 hiljada konvertibilnih maraka po čistačici, kaže Ilija Kalajdžić, predsjednik Sindikata Brčko distrikta.

Agenciju RUS je za potrebe održavanja higijene u školama angažovao Odjel za obrazovanje Vlade Brčko distrikta. Ugovor su dobili 2007. i trajao je sve do 2017. godine, kada je u tenderskoj proceduri, provedenoj u novembru 2017. godine, te poslove dobio konzorcij Ecotime iz Sarajeva.

Šef Odjela za obrazovanje Vlade Brčko distrikta Senad Osmanović ovaj proces objašnjava kao outsourcing ili evropski sistem koji praktikuje i Vlada Brčko distrikta.

Ovakav način poslovanja je jeftiniji za Vladu Brčku distrikta, a efekat je isti. Škole su jednako čiste kao i kad su čistačice bile uposlenice škola, tvrdi Osmanović.

Inače, outsourcing je, prema Cambridge rječniku, proces u kome određena kompanija upošljava drugu kompaniju da obavi jedan dio poslova za nju.

Ilija Kalajdžić, pak, tvrdi da se iz budžeta izdvaja više novca za higijensko održavanje škola otkada to radi Agencija, a da su škole manje uredne nego ranije.

Nisam siguran u tačne cifre, ali tvrdim da su škole prljavije sada. Osim toga, bilo je slučajeva da su čistačice same kupovale sredstva za čišćenje, a da im novac nikada nije refundiran. Ovakva reforma donijela je samo nesigurnost radnicama i radnicima koji su bili uposleni u školama, te smatram da je potrebno izvršiti reformu reforme i vratiti ih gdje su bili, kaže Kalajdžić i naglašava da je Agencija koja je preuzela čistačice zabranila svojim radnicama članstvo u Sindikatu, što je udar na njihova ljudska i radnička prava.

Osmanović tvrdi da je ovo ipak ušteda za Vladu.

Da su one uposlenice škola imale bi neto platu možda 600 konvertibilnih maraka, a ovako imaju nešto manje. Vlada Brčko distrikta će u 2019. godini izdvojiti 85.000 konvertibilnih maraka za higijensko održavanje škola, što je manja cifra nego kada bi čistačice bile uposlenice Odjela za obrazovanje, kaže Osmanović.

Jedan uposlenik Agencije RUS, koji želi ostati anoniman, tvrdi da je Agencija za vrijeme angažmana u brčanskim školama imala 186 zaposlenih, od čega je 125 radilo u školama, te da su radnice u samoj Agenciji imale bolji status nego kada su bile uposlenice u školama.

Bilo je slučajeva mobinga koji su uposlenici škola provodili prema njima, ali mi smo stajali u njihovu zaštitu. Osim toga, Grad izdvaja dosta manje novca za higijensko održavanje školskih objekata, što bi trebalo da raduje građane Brčko distrikta, tvrdi uposlenik Agencije RUS i pojašnjava da je direktivu za uvođenje koncepta outsourcing u Brčko distriktu donio OHR, tačnije Visoki predstavnik u Brčko distriktu 2006. godine.

Nakon direktive OHR–a da se uvede ovakav način rada zbog smanjenja troškova čišćenja u školama, Vlada je odmah postupila po direktivi i raspisala tender. Mi smo bili jedini ponuđač jer niko tada nije htio da se bavi tim poslom, tvrdi naš sagovornik. Potvrđuje da su čistačice bile najmanje plaćene radnice koje su bile na teretu budžeta Brčko distrikta.

Zato ne možemo zbog njihovog skidanja s budžeta govoriti o nekim ogromnim uštedama. Kod nas su one bile plaćene minimalcem i bili su im plaćani svi zakonom propisani doprinosi. Kako je rasla zakonom propisana minimalna plata tako je i našim radnicama rasla plata, ističe uposlenik Agencije RUS.

Ušteda koja je nastala, kako tvrde u Vladi Brčko distrikta, ovom promjenom plaćanja higijeničarki u školama, nije registrovana ili spomenuta niti u jednom revizorskom izvještaju Kancelarije za reviziju Brčko distrikta, pa ni Odjela za obrazovanje. Istovremeno, ne postoji pisani trag da je OHR-ova direktiva primijenjena u bilo kom drugom segmentu budžetske potrošnje ili javne uprave u Brčko Distriktu – čistačice u drugim odjelima Vlade Brčko distrikta uredno su ostale na svojim radnim mjestima i dobile su povišice.

A nakon što je u novembru 2017. godine posao održavanja higijene u školama preuzeo konzorcij Ecotime iz Sarajeva, Rasema Karić, jedna od uposlenica Agencije RUS, za portal Otisak.ba izjavila je da je nova kompanija izvršila mobing nad radnicama.

Dali su sebi za pravo da radnike uznemiravaju noću kako bi od njih uzeli podatke i sastavili ugovore koje je nemoguće ispoštovati, tako da su, i ne preuzevši nas, izvršili mobing. Na prepad su ugovori potpisani, iako još traju ugovori sa RUS-om, ne dopustivši radnicama da ih u miru pročitaju. Naša radnička prava su ugrožena, rekla je Rasema Karić za Otisak.ba i napomenula da, osim toga, radnice tokom raspusta nisu nigdje raspoređene i idu na neplaćeni odmor, a nova firma ima ih pravo povući i u novi grad.

Danas, sada već bivša uposlenica Agencije RUS Rasema Karić, za Školegijum tvrdi da ih je veći broj ostao bez posla.

Ja sam jedna od radnica koje su ostale bez posla. Nažalost, dosta nas je takvih. Stala sam tada na stranu odbrane radničkih prava rizikujući da nikad više ne zasnujem radni odnos. U svoj toj tužnoj priči najgore su prošle žene 50-ih godina koje su sada samo broj na Zavodu za zapošljavanje, kaže. Priča da većina bivših uposlenica Agencije RUS nema posao u toj Agenciji, ali ni novi ugovor s Agencijom Ecotime i da sada na održavanju higijene u školama radi znatno manji broj higijeničarki.

Ne znam kako ove koje su ostale stignu to sve očistiti. Osim toga, mi djeci nismo bile čistačice, nego tete u koje su mogli imati povjerenja u svakoj situaciji. Radila sam za 400 KM, od čega sam svaki dan davala šest KM na prevoz, priča Rasema Karić. Kaže da je, koliko ona zna, nova firma, Agencija Ecotime, onim radnicama što ih je zadržala dala ugovore prema kojima ih je mogla poslati gdje god hoće.

Šutiš, saburiš, nek mi makar ono 200 KM ostane, kaže Rasema Karić.

Priča da ondašnje uposlenice Agencije RUS nisu bile obaviještene da poslove čišćenja u brčanskim školama treba preuzeti nova agencija.

Novi poslodavac je na prepad ušao tražeći naše dokumente i – ko ih nije imao kod sebe – davao je broj telefona. U noći su nam tražili da putem Vibera slikamo lične karte, tvrdi. Prisjeća se da su čistačice, dok su bile uposlenice Odjela za obrazovanje, primale platu u neto iznosu od 450 KM, u Agenciji RUS 400 KM, a Ecotime je plaćao 420 KM.

Izvršna direktorica Udruženja Žene ženama iz Sarajeva Memnuna Zvizdić kaže da ne zna je li više tužna ili ljuta povodom priče o školskim higijeničarkama u Brčkom.

Prvo – teško mi je povjerovati da se baš OHR bavio čistačicama u školama i voljela bih znati ko je to tumačio i na osnovu čega, i ko je odlučivao o načinu primjene te direktive. Voljela bih znati i šta žene koje učestvuju u vlasti u Brčko distriktu znaju o tome. Voljela bih znati kakva je to javna uprava koju treba spašavati otpuštajući čistačice u školama – pa valjda nam je školska higijena važnija nego išta drugo, tamo su djeca. Osim toga, zašto nisu otpuštene čistačice u drugim javnim ustanovama i institucijama, recimo u kabinetu gradonačelnika, pita Memnuna Zvizdić.

Prema dostupnim informacijama – i u nekim kantonalnim vladama razmišljaju o uvođenju outsourcinga za poslove čišćenja i održavanja higijene.

Najnovije

Osnovne škole u Republici Srpskoj

Što bliže SNSD-u to bliže donacijama

Saša Buljević

Škola planinarenja za učenike sedmih razreda osnovnih škola u KS

I može i ne mora, a utiče na ocjenu

Merima Ražanica

Arhitektura obrazovanja u BiH

Bosnian Art Deco

Enes Kurtović

Očima roditelja

Kratki mandat za jednog ministra obrazovanja, cijela vječnost za pokusne kuniće njegove reforme

Roditeljka

Visoko školstvo u Brčko distriktu između razvoja i političkih interesa

Do kraja godine biće osnovan brčanski univerzitet

Adnan Pečković