Nastavnička pitanja

Pravilnik o vrednovanju i ocjenjivanju učenika u KS

Od 41 posto za dvojku do 1.000 KM kazne

Merima Ražanica

01.06.2018

Sivro: Ministar Elvir Kazazović je 7. maja obećao da će stari pravilnik u roku od sedam dana biti stavljen van snage

Foto: Syda Productions/Shutterstock.com

Pravilnik o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika koji je donesen u septembru 2016. godine predviđen je kao set pravila koja će učenicima i učenicama olakšati snalaženje u moru novog gradiva i rasteretiti ih brojnih pismenih i usmenih provjera u toku radnog dana, odnosno radne sedmice.

No, jedna od prosvjetnica zaposlena u Kantonu Sarajevo kaže da je prosvjetni radnik prema ovom Pravilniku, kao i mnogim drugim pravilnicima i dokumentima koji su doneseni u posljednje vrijeme, prvo pisar, potom vrstan poznavalac zakona i pravilnika, učen u kombinatorici kako bi mogao da vodi računa o broju ocjena datih na određeni datum, nesposoban da nagradi veći broj učenika za njihov trud, a najmanje osoba koja pruža znanje i radi s mladima na razvoju njihovih vještina, znanja i kompetencija.

Pravilnikom je predviđeno da učenik u toku jednog dana smije biti jednom pismeno i jednom usmeno provjeravan, a ako u tom danu nema planiranih pisanih provjera, smije biti dvaput usmeno provjeravan. Pored toga, usmeno ocjenjivanje ne smije trajati kraće od pet a duže od 15 minuta, a svaka pisana provjera znanja učenicima se mora usmeno najaviti i biti unesena u kalendar pisanih provjera. Posebno se u tom smislu ističe nesrazmjer procentualnog određivanja ocjene jer učenik za dvojku mora tačno odgovoriti na 41 posto sadržaja pismene provjere, a 85 posto za peticu.

Iako je osmišljen i donesen u najboljem interesu djece, sve su bučniji glasovi iz struke koji kažu da učenici upravo zbog Pravilnika često bivaju oštećeni i da on ima niz manjkavosti, zbog čega bi ga hitno trebalo izmijeniti. Zato su nastavnici u više navrata od Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi Kantona Sarajevo tražili da on bude stavljen van snage.

 

Stručno nabrajanje problema

Direktorica OŠ Vrhbosna Erzumana Fukelj kaže kako se tek kroz primjenu vide prednosti i nedostaci novih pravilnika.

Mi smo imali jako puno problema s ovim Pravilnikom jer ima mnogo nedostataka. On odražava nepovjerenje prema nastavniku kao stručnoj osobi jer definiše na koji način će nastavnik provjeriti znanje učenika: određuje najvišu granicu od 15 minuta, i ta gornja granica možda i treba da postoji, ali donja granica za učenike u manjim razredima je neprimjenjiva i svako ko radi u razrednoj nastavi zna to, pojašnjava direktorica Fukelj. Ona vjeruje da je veći akcenat stavljen na Pravilnik zbog zakona i propisanih kaznenih odredbi za njegovo nepoštivanje.

Dešavalo se da nastavnici moraju plaćati kaznu od 1.000 KM zbog treće ocjene, a vjerujte da dolazimo do situacija u kojima nastavnik kaže: Ja ću dati treću peticu djetetu, pa taman i da platim kaznu!, da ne ošteti dijete, jer je ono u tom trenutku zaslužilo da bude motivirano. Ovaj Pravilnik je veliko opterećenje. Ocjenjivanje se ne može provoditi na kvalitetan način jer Pravilnik to sputava. Učenici ponekad zloupotrebljavaju nastavnike tako što ih mole da ih ispitaju jer trebaju biti pitani iz drugog predmeta na sljedećem času, pa na taj način izbjegavaju da dobiju ocjene iz onoga iz čega trebaju, kaže Erzumana Fukelj. Smatra da skala ocjenjivanja nije primjenjiva u osnovnoj školi.

S obzirom na to da se djeca u osnovnim školama, pored obrazovanja, i odgajaju, potrebno je da se ostavi prostora za motivisanje djeteta. Pojedini učenici su u situaciji da nikada ne dosegnu tu višu ocjenu koja bi im bila stimulans da rade više i napreduju iz nekog predmeta, upozorava ona.

Nastavnici i u osnovnim i u srednjim školama ukazuju na razne negativne strane Pravilnika.

Djeci u nižim razredima teško je objasniti naprimjer zašto ih samo petero do sedmero može biti ocijenjeno iz likovnog ako su još neki od njih zaslužili da dobiju ocjene. Također, imam problema i sa ocjenjivanjem grupnog rada, jer djeca zajedničkim radom dođu do nekog rješenja i onda ne smijem ocijeniti neke učenike iz te grupe zbog toga što su već dobili dvije ocjene tog dana. To je upravo suprotno namjeri Pravilnika da bude u interesu djece jer im na ovaj način zapravo nanosi štetu. I smiješno je da moramo mjeriti vrijeme usmenog odgovora učenika nauštrb kvalitetnog rada, kaže učiteljica iz jedne od sarajevskih škola.

 

Dječije zloupotrebe

Profesorica iz jedne od srednjih stručnih škola u Sarajevu ističe da u Pravilniku nije striktno navedeno kako se ocjenjuje grupni rad, domaća zadaća, sveska, kao ni praktični rad.

To je posebna problematika jer se u praktičnom radu ocjenjuje i sveska praktičnog rada i više različitih aktivnosti koje mogu da se protežu kroz duži vremenski period. U istom članu navedene su i specifične tehnike ocjenjivanja, ali samo ih se nabraja ne predstavljajući nikakav obrazac, napominje ova profesorica. Dodaje da član 10. Pravilnika objašnjava usmene oblike provjere znanja i predstavlja najveći problem u praksi.

Pod ocjenom iz usmenog odgovora podrazumijeva se svaka ocjena, pa i ocjena koju profesor može dati učeniku na osnovu aktivnosti na času, pregleda zadaće, pregleda sveske, što ne podrazumijeva da se učenik mora posebno spremati za odgovor, a samim tim onemogućuje se drugom nastavniku da ispita učenika. Ali, ako ja imam čas matematike u nekom razredu, recimo, uvijek 5. ili 6. čas, veoma je moguće da će do mog časa učenici koji bi trebali odgovarati jer nemaju ocjenu ili su izbjegavali pismene ili kontrolne i slično, već imati dvije provjere i ja ih neću moći ispitati. Također je moguća situacija da učenik želi odgovarati treći predmet jedan dan jer planira da dobije ocjenu iz određenog predmeta, ali ja kao nastavnica koja učeniku treba dati treću ocjenu, iako se sam javio, iako je dobio peticu, to ne mogu uraditi jer će inspekcija koju Ministarstvo pošalje provjeravati da li su učeniku upisane tri ocjene na isti datum – pojašnjava profesorica.

Nastavnica bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika iz jedne od osnovnih škola u Kantonu Sarajevo kaže da je skala ocjenjivanja propisana Pravilnikom loša jer je previše tražiti od učenika 41 posto za ocjenu dva, a samo 85 posto za ocjenu pet.

Za ostale ocjene ostane premali raspon postotaka, pa je mala razlika u znanju učenika koji je dobio ocjenu tri, četiri ili pet. Osim toga, besmisleno je što neprestano pratimo je li učenik dobio dvije ocjene tog dana da ne bismo upisali treću i prekršili Pravilnik... Šta ako su se učenici potrudili oko analize lektire, odlično izveli laboratorijsku vježbu, iznenadili nas usvajanjem nove nastavne jedinice? Ne smijemo ih ocijeniti jer ćemo prekršiti Pravilnik, pa se sve svodi na ocjene i na sveopću birokratizaciju, a znanje očito nije važno, kaže ova nastavnica.

 

Ima li sluha u Ministarstvu za zahtjeve nastavnika i profesora

Predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Saudin Sivro naglašava kako je Sindikat insistirao da se Pravilnik stavi van snage i da se donese novi.

To je jedna od stvari zbog kojih smo izašli na proteste 8. maja. Mi smo na javnoj raspravi prije protesta dali svoje sugestije i prijedloge i ministar Elvir Kazazović je 7. maja obećao da će stari u roku od sedam dana biti stavljen van snage. Najnovija verzija je pred stručnom komisijom i čekaju se njihove odluke, kaže Sivro. Naglašava da je Pravilnik ispunjen nelogičnostima i manjkavostima.

Iz matematike i fizike, naprimjer, potrebno je više ocjena, i u toku jednog tromjesečja učenike treba više puta pismeno provjeriti, ali to je nemoguće ako je dijete taj dan već ocijenjeno iz muzičkog i historije, za koje nije potreban jednak broj ocjena. Pored toga, mi smo u sugestijama tražili da procenti za ocjene budu ravnomjerno raspoređeni, ali je njih jako teško objektivno utvrditi jer ne znamo koliko je znanja potrebno za određeni procenat, zato što nemamo utvrđene ishode učenja. Problem s procentualnim utvrđivanjem postignuća je i u tome što ono gubi svaki smisao ako zadaci iz istih predmeta nisu u svim školama iste težine, kaže Sivro i naglašava da su zbog toga važni ishodi učenja.

Najnovije

Iz dnevnika jednog nastavnika

Kraj školske godine

Pipirepka

Vlast i obrazovanje

Mostarski prosvjetari opet štrajkuju

Rubina Čengić

Dnevnik iz prosvjete

I nastavniku je glava ponekad puna pitanja

Pipirepka

Analiza sadržaja platforme Osnovna.ba

Pogrešna pitanja i pogrešni odgovori

Školegijum redakcija

Dnevnik iz prosvjete

Ljudska prava u zbornici i van nje

Pipirepka