Medijska kultura

Medijski tretman maloljetnika

U utrobi plavog kita

Armin Stefanović

30.05.2017

Ko, ustvari, navodi djecu na samoubistvo – nesavjesni mediji ili fantomske igrice?

Foto: Ben Turover

Krajem aprila pisali smo o djevojčici koja je objavila video u kojem priča o prekidu veze. Taj su video portali i jutjuberi iskoristili zarad vlastite popularnosti, što je dalo priliku hiljadama ljudi da ostave komentar u kojem vrijeđaju, ponižavaju i ismijavaju djevojčicu i/ili njene roditelje.

Mediji, kao što su net.hr, 100posto.hr, telegraf.rs i espreso.rs, ubrzo nakon toga, objavili su informaciju o tome da se djevojčica pokušala ubiti nakon zlostavljanja koje je doživjela putem komentara i videa koji su objavljeni povodom njene ispovijesti.

Portal nezavisne.com izvijestio je da u Tuzlanskom kantonu nije bilo prijave samoubistva: U MUP-u Tuzlanskog Kantona rekli su da nijedna policijska stanica u okviru MUP-a nije zaprimila nijednu sličnu prijavu za pokušaj suicida, a informaciju nisu potvrdili ni u Univerzitetsko kliničkom centru Tuzla. Informaciju su prenijeli i banjaluka.com i tuzlanski.ba.

Portal Euroblic imao je drugačije informacije. Oni su naveli da su od policije dobili vijest o pokušaju samoubistva: U MUP-u su za „Euroblic“ rekli da je policija obaveštena o ovom slučaju, ali da detaljnijih informacija nema. Prema poslednjim informacijama, zdravstveno stanje devojčice je stabilno i ona se nalazi van životne opasnosti.

Najviše iznenađuje da niti jedan medij nije detaljno istražio ovaj slučaj, nazvao porodicu ili uzeo izjavu nekoga iz Ministarstva unutrašnjih poslova TK. Međutim, svi su požurili da prenesu neprovjerenu informaciju o pokušaju samoubistva, čime su samo nastavili vršiti nasilje nad djetetom da bi dobili što više klikova.

Podsjećamo, član 16 Kodeksa časti novinara BH novinara jasno kaže da Novinar treba štititi čovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalističkog otkrivanja u javnosti. Novinar je obavezan poštivati svačije pravo na privatni i porodični život, dom, zdravlje i prepisku (intersubjektivnu komunikaciju). Objavljivanje podataka koji narušavaju nečiju privatnost, bez nečije dozvole, mora biti opravdano interesom javnosti. (...) Posebna se pozornost i odgovornost zahtijeva kad izvještava o nesrećama, porodičnim tragedijama, bolestima, djeci i maloljetnicima...

Članom 1 Kodeksa za štampu i online medije BiH definirano je šta je interes javnosti: Interes javnosti, u značenju ovog Kodeksa, definisan je kao postupak i/ili informacija kojima je namjera pomoći javnosti u donošenju ličnog mišljenja i odluka o pitanjima i događajima, uključujući i napore otkrivanja krivičnog djela i/ili prekršaja, te spriječiti zavođenje javnosti nekom izjavom ili postupkom pojedinca ili organizacije.

Interes javnosti sigurno nije djevojčica koja putem videobloga govori o svojoj vezi. Pokušaj samoubistva, s druge strane, može biti u interesu javnosti, posebno ako su za to krivi mediji koji su svojim senzacionalističkim provokacijama animirali ljude na zlostavljanje djevojčice.

Mediji informaciju o navodnom pokušaju samoubistva koriste da privuku pažnju javnosti i o tome izvještavaju bez provjere. Tako espreso.rs tekst počinje naslovom POKUŠALA SAMOUBISTVO NAKON SUROVIH KOMENTARA! Devojčicu (12) je ostavio dečko, a onda je ona snimila klip o tome! Tu je počeo pakao! Iako je slika koju navode zamagljena, čime se kao štiti identitet djevojčice, ispod teksta espreso.rs objavljuje video u kojem ona govori o svojoj vezi, čime u potpunosti otkrivaju njen identitet.

Između rečenica kojima se krivnja prebacuje na one koji su ostavili komentare, nalazi se reklama za Espreso aplikaciju:

Navodno, razlog za ovakav potez su surovi komentari ispod snimka koji je objavila ova maloletna devojčica, u kom je otkrila svoje „ljubavne jade“.

OK, znate da Espreso ima aplikaciju. Niste znali da je od danas još bolja!

Klip koji je postavila zasut je stravično uvredljivim komentarima na račun devojčice.

Objavljujemo ih kako bismo ukazali na surovost nasilja na internetu koje sve više odnosi svoje žrtve.

Kao izvora informacije navode Noizz.rs. Međutim, tamo stoji sljedeća rečenica: Kako pišu bosanski mediji devojčica je pokušala da izvrši samoubistvo i trenutno je u stabilnom stanju.

Portal novonanovo.info ima isti sadržaj kao Espreso, samo što nigdje ne navodi kako je došao do informacije o pokušaju samoubistva. Telegraf.rs također objavljuje ovu informaciju bez izvora i provjere. Net.hr kao izvora navodi Euroblic, koji kaže da su iz MUP-a dobili obavještenje koje ne citiraju.

Većina medija o navodnom samoubistvu izvještava u vidu davanja puke informacije o tome šta je tom činu prethodilo, bez propitivanja bilo čije krivice. Takav je, recimo, hms.ba. Ukoliko negdje vide problem, to je u nasilju na internetu. Ostali odgovornost peru prebacujući krivicu na komentatore i navodeći njihove uvrede.

Vijeće za štampu BiH vidi problem u komentarima, a ne u činjenici da su mediji senzacionalističkim naslovima i objavljivanjem video sadržaja narušili novinarsku etiku: Mislim da će pametan urednik, ako ne može da izađe nakraj s neodgovornim čitateljima koji postavljaju uvredljive komentare, ukinuti mogućnost komentiranja. Naravno, to ne želimo, niko ne želi uskratiti slobodu izražavanja. Ali, ako čitatelji ne poštuju taj prostor, onda urednik nema drugog izbora - smatra Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH, izjavu je prenio Avaz.

Ključna pitanja su da li je bilo pokušaja samoubistva; da li su ga uzrokovali neodgovorni mediji; ako jesu, kakve sankcije mogu snositi. Niti na jedno nije dat odgovor niti je iko na odgovoru insistirao. Ministarstva obrazovanja i škole su poslovično već nezainteresovani kada je u pitanju medijski pristup djeci iako bi trebali biti u službi njihove zaštite i kad djeca nisu pod njihovom direktnom odgovornošću, u školama konkretno.

Kad se, ipak, desi da žele reagovati na neku potencijalnu opasnost za djecu, onda to urade toliko nespretno da djecu može biti samo gore. Sve opet uz svesrdnu pomoć medija željnih klikova, slušanja, pregleda, čitanja... Primjer je fantomska igrica Plavi kit.

Već nekoliko dana mediji su preplavljeni upozorenjima na navodno smrtonosnu igricu Plavi kit. Naslov na stranici Oslobođenja glasi: Plavi kit stigao u BiH: U sarajevskoj školi otkriven dječak koji je igrao smrtonosnu igricu, a u podnaslovu stoji: Učiteljica je na ramenu kod jednog učenika nižeg razreda primijetila iscrtanu ribu te cijeli slučaj prijavila rukovodstvu škole, a zatim su obaviješteni i roditelji. Naslov Dnevnog avaza također širi paniku: Upozorenje FUP-a nakon pojave igre „Plavi kit“ u BiH: Roditelji, pojačajte nadzor nad djecom. Priliku da širenjem straha dobije više klikova nije propustio ni Kurir: SMRTONOSNA DEČJA IGRA STIGLA U SARAJEVO: Prva žrtva Plavog kita jedan osnovac.

Sve je krenulo od prijave jedne sarajevske škole, nakon čega je MUP Kantona Sarajevo izdao upozorenje. Potom se upozorenjem oglasio i MUP Tuzlanskog kantona, navodeći da je i u Tuzli zabilježen slučaj povređivanja, iako u upozorenju jasno stoji da je istraga tek u toku i da još nije obavljen razgovor s onima koji su podnijeli prijavu. Zatim je Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo također izdalo upozorenje školama, savjetujući ih da roditelje obavijeste o ovoj igri. Međutim Al Jazeera je iz Federalne uprave policije uspjela dobiti informaciju da se podnesene prijave ne odnose na igricu Plavi kit. IT stručnjak Feđa Kulenović za Al Jazeeru je rekao da je opasnost zapravo nastala medijskim objavama da igra postoji i da je time interes djece za igrom stvoren. Oni su, po njemu, otvorili prostor da neko nekog natjera da se povrijedi.

Teško je reći šta više zabrinjava, postojanje medija koji su potencijalne ubice djece ili nepostojanje adekvatne sankcije, pa ni reakcije na njihovo pisanje.

Sve dok tako bude, plavi kit može slobodno da pluta i guta na koga naleti. Samo što, shvatate, nije riječ o igrici, već o medijskoj taktici za bildanje popularnosti, pa i po cijenu dječijih života.

Najnovije

Prazne internet ploče 29

Bolje golub pismonoša nego web djelatnik

Jasmina Bajramović

Prazne internet ploče 27

Ljetna webtopija

Jasmina Bajramović

Medijska pismenost

Opsimenjavanje za dobrobit ljudi i pasa

Ines Haskić

Tabula Rasa 26

Prazna pločo, ko li mi te piše

Jasmina Bajramović

Nesavjestan medijsko-politički rad

O psima i ljudima

Ines Haskić